U zagrebačkom hotelu Westin održana je konferencija „Oporavak lokalnih proračuna i komunalnih investicija“, koja je okupila više od stotinu sudionika. Među njima su bili i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić koji je i otvorio konferenciju, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica koji je sudionike upoznao s prijedlogom reforme lokalne uprave i brojni drugi uglednici. 

U sklopu konferencije održan je i panel u kome je jedan od sudionika bio i gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, uz predsjednika Udruge gradova Željka Turka, dopredsjednika Hrvatske zajednice općina Zlatka Fumića, osječko-baranjskog i krapinskog župana Ivana Anušića i Željka Kolara te gradonačelnika Svete Nedelje Darija Zurovca. 

Oni su se na panelu osvrnuli na probleme se kojima se susreću u svom radu te izrazili svoja mišljenja o prijedlogu reforme lokalne uprave.

Podsjećamo, aktualnim prijedlogom najavljene su izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o lokalnim izborima, kojima se, među ostalim, planira prepoloviti broj lokalnih dužnosnika. Zamjenici (župana, gradonačelnika) birali bi se samo u županijama i velikim gradovima, a u planu je i smanjenje broja članova predstavničkih tijela za 20%. Time bi se, tvrdi predlagač, na godišnjoj razini ostvarile uštede od 100 milijuna kuna.

Batinić: Državna administracija se ne dira…

Osvrćući se na ovakav plan reforme lokalne uprave, Batinić je u svom izlaganju ocijenio da je nekonzistentan, da neće uroditi učinkovitom reformom niti pak stvarnom strukturnompromjenom te da je ušteda od 100 milijuna kuna – što iznosi tek oko 1% ukupnog učešća jedinica lokalne i regionalne samouprave u proračunskoj rashodovnoj strani – neznatna u ukupnoj budžetskoj masi. 

A istovremeno se, upozorava, uopće ne dira mreža državne administracije, koja je golem „gutač“ novca, već se fokus javnosti skreće na lokalnu samoupravu iako je ona u ukupnoj masi mali potrošač.

-Slažem se da racionalizacije treba biti prvenstveno kod malih općina, koje za kvalitetan rad ne posjeduju dovoljnekadrovske kapacitete. Međutim, za njih je već i postojećim zakonima predviđena mogućnost povezivanja radi optimizacije rada i radnih procesa (zajedničke službe, osnivanje zajedničkih komunalnih poduzeća ili zajedničko zapošljavanje komunalnih i poljoprivrednih redara). Iz zakonskih prijedloga ne može se iščitati glavna intencija onoga što se naziva reformom, a to je kako provesti doista kvalitetnu fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju – kaže Batinić.

„Protivim se ukidanju općina“

-Ako je konačni cilj mehanički „srezati“ broj JLS-ova na nekih 120-130, onda smatram da to nije dobro. Ima i drugih razvijenih europskih zemalja također s velikim brojem JLS-ova i kod njih takav ustroj funkcionira besprijekorno. Osobno nisam za ukidanje onih općina koje već sada dobro funkcioniraju, to više što je velik broj njih kroz proteklih 27 godina višestruko opravdao svoje postojanje. Mnoge su se sjajno komunalno, prometno i infrastrukturno izgradile te iz EU fondova povukle visoka novčana sredstva za financiranje projekata. Zato se nikako ne bi smjelo dogoditi ukidanje ili pripajanje manjih općina većim JLS-ovima a da se prije toga ne pita građane. Građanima treba prepustiti odluku o tomu žele li vlastitu općinu ili ne, a izrijekom sam protiv toga da zakon „kroji“ granice općina – ističe M. Batinić. 

-I ono što je također osobito važno: I stanovnike većih gradova i općina (kojima bi se trebale pripojiti manje) također treba pitati pristaju li na to, a ne ih protiv njihove volje dovoditi pred gotov čin. Sve protivno tomu bilo bi teško kršenje odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je izrazito senzitivna po tom pitanju i već u svojim početnim odredbama jasno utvrđuje da „lokalna jedinica ima slobodu pokretati inicijativu o svakom pitanju koje nije izričito izuzeto iz njezine nadležnosti ili dodijeljeno nekom drugom tijelu“ – upozorava Batinić.

Zato su, smatra ivanečki gradonačelnik, nužne ovakve rasprave kako bi se (i) na razini stručnjaka i operativaca (gradonačelnika, načelnika) koji dobro razumiju ovuproblematiku iskristalizirao odgovor na pitanje – koje poslove mogu obavljati općine s 3.000 do 5.000 stanovnika, a koji od njih se mogu povjeriti ili prenijeti na nekog drugog. Osobno, kaže, općine ne bi ukidao, osim ako je to izričita želja njihovih građana.

Reforma bez strukturnih promjena nije reforma

Podsjeća također da je prostor Hrvatske većim dijelom ruralni te da je upravo to 90-tih godina i bio razlog formiranja velikog broja malih općina, čijim se stanovnicima na taj način željelo omogućiti da im usluge lokalne samouprave budu što bliže i dostupnije. 

Stoga smatra da taj, suštinski moment, iz vida ne bi smjela ispustiti ni predstojeća reforma lokalne uprave kao i nijedna druga buduća reforma, a to je da se svim građanima – bez obzira žive li oni u Zagrebu, Varaždinu, Ivancu ili u nekoj maloj općini koja je od prvog većeg administrativnog centra udaljena 30 ili 40 kilometara – stvore preduvjeti za ostvarivanje podjednake razine osnovnih usluga na razini lokalne samouprave.

Nadalje, M. Batinić ukazuje i na činjenicu da iz zakonskihprijedloga nije razvidna ni buduća pozicija županija. Upozorava da županije već funkcioniraju kao institucije preko kojih država transferira novac za obrazovanje, za primarnu zdravstvenu zaštitu i druge decentralizirane funkcije, što znači da već sada imaju prerogative države i da faktički funkcioniraju kao „regionalna država“. A kakva će biti njihova buduća funkcija, to se, kaže, iz prijedloga zakona ne da iščitati. 

-Ako se reformom ništa strukturno ne promijeni i ne uspije riješiti nabolje, onda to i nije reforma. Na primjer, kakvom će kvalitativnom svrhom uroditi prijedlog po kome bi Gradsko vijeće Ivanca ubuduće, umjesto 17, imalo 15 vijećnika? – zaključio je gradonačelnik M. Batinić.