Svih tridesetak stabala javora šećerca u ivanečkoj Ulici Đure Arnolda, s izuzetkom dva – tri koliko – toliko zdrava, bolesna su, jadna i životni vijek im je gotov.

Zahvatila ih je centralna trulež i više im nema spasa. Iako je njihovo uklanjanje i zamjenu novim vrstama još 2008. godine posebnim elaboratom preporučio Hrvatski šumarski institut, Grad Ivanec je otada stablima ipak pokušao produljiti vijek trajanja tzv. štumpiranjem (prikraćivanjem grana).

Međutim, time je samo produljena agonija stabala kojima sada pomoći više doista nema. Sva su trula, puna rupa, na njima su se nastanili nametnici, a kako zbog loma teških grana koje s visine padaju na ulicu i nogostup predstavljaju stvarnu opasnost za život građana i njihovu imovinu, njihova sječa je neminovna.

Bolesni javorovi uklonit će se već idućih dana, a sva 32 posječena stabla bit će zamijenjena novim, mladim drvoredom.

Sa zapadne strane (gdje se nalazi zgrada županijskih ureda), zasadit će se valjkasti grab, dok će se s istočne strane zasaditi mladi norveški javorovi. Sadnja novih stabala izvršit će se u proljeće, pri čemu će se prethodno ukloniti korijenje posječenih starih javorova.

Sve navedeno sažetak je sastanka što ga je gradonačelnik Milorad Batinić sa suradnicima iz gradske uprave Ivanca u subotu, 12. studenog, u prostorijama Srednje škole Ivanec održao s petnaestak građana Arnoldove, Kumičićeve, Varaždinske i drugih ivanečkih ulica.

Na ovaj sastanak gradonačelnik je sve građane pozvao odmah nakon što su oni, potaknuti najavom o sječi, Gradu Ivancu dostavili predstavku kojom se oko 330 građana usprotivilo rušenju drvoreda.

Želeći ih u otvorenom razgovoru detaljno informirati o problematici vezanoj uz održavanje, sječu starih stabala i sadnju novih drvoreda i parkova, Batinić je naglasio da nikome u gradskim službama niti na pamet ne pada da proizvoljno i prema vlastitom nahođenju određivati koja će se stabla rušiti.

Kazao je da je posao vezan uz identificiranje zdravstvenog stanja stabala u cijelome Ivancu kao i kompletnu tematiku vezanu uz urbano šumarstvo i pejzažnu arhitekturu Grad Ivanec još 2008. godine povjerio struci – a to je Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom. On je izradio Elaborat o zdravstvenom stanju parkova i drvoreda i Idejni projekt krajobraznog oblikovanja ulica i parkova, po kojem otada postupaju i Grad Ivanec i Ivkom d.d., kojemu je Grad povjerio održavanje zelenih i parkovnih površina.

Uz upoznavanje građana s realnim stanjem drvoreda u Arnoldovoj, bilo je riječi i o sječi iznimno invazivnog brijesta u Kumičićevoj ulici, koji je uništio podzemne instalacije, „podigao“ nogostupe i ograde, a čije su uklanjanje u više navrata od Grada pismeno zahtijevali sami stanari.

Osvrćući se i na protivljenje građana sječi stabala u Kukuljevićevom parku kao i uklanjanju breza, Batinić je naglasio da su uklonjena isključivo bolesna i stara stabla, kao i ona čije su rušenje pismeno od Grada na pojedinim površinama zahtijevali sami stanari, ali da pritom s gradskih površina nije uklonjeno nijedno jedino stablo mimo preporuka Hrvatskog šumarskog instituta.

Sastanak s građanima bio je vrlo otvoren i konstruktivan. U ime građana, njihove zahtjeve na početku je iznijela Maja Barbara Bosilj Friščić, istaknuvši da stanari žele da se svako posječeno stablo zamijeni novim, mladim, po načelu jedan za jedan te da se sadnjom novog drvoreda u perspektivi osigura vizualnost ulice kakva je i sada.

Potvrđujući da je upravo na takav način i planirana sadnja mladog drvoreda u Arnoldovoj, M. Batinić se osvrnuo i na primjedbu građana o tomu da se, navodno, u parkovima na mjestu uklonjenih stabala sadi samo grmlje, a ne i odgovarajuće drveće. Kazavši da to naprosto nije točno, dokumentirao je podatke o tomu da su u parkovima na mjestu uklonjenih stabala u zadnje tri do četiri godine zasađena 222 nova stabla, a bit će ih i još.

U razgovoru su također naglašeni i aktualni problemi vezani uz druge stare drvorede (Mali park, Varaždinska, Nazorova), a čije rješavanje tek predstoji.

Riječ je o drvoredima koje su građani nekad sadili iz dobrih i plemenitih pobuda. No, nove spoznaje pokazuju da u odabiru vrsta zadnju riječ trebaju imati stručnjaci koji najbolje znaju koje su vrste stabala najprihvatljivije za urbane površine.

U prilogu objavljujemo najzanimljivije dijelove prezentacije iz koje je vidljivo sadašnje zdravstveno stanje stabala, također su elaborirane njihove karakteristike, a prikazane su i nove vrste kojima će se zamijeniti dosadašnje te iznesen i cijeli niz drugih podataka i informacija vezan uz temu krajobraznog uređenja parkova i drvoreda u Ivancu.