Ovog petka, 22. travnja, 160. je obljetnica rođenja Nikole Fallera. 

Tim povodom Ivanečki klub kolekcionara je kod Hrvatske pošte inicirao izradu prigodnog žiga. 

Žig će biti u upotrebi samo u petak, na samu obljetnicu, u Poštanskom uredu Ivanec, pa će svi koji šalju poštu tog dana informaciju o tom znamenitom Ivančanu moći poslati u svijet. 

Tim povodom u manjem broju primjeraka je tiskana iprigodna omotnica koju je moguće nabaviti kod članova Ivanečkog kluba kolekcionara te jedan posebno zanimljiv prilog o Nikoli Falleru i o prvoj hrvatskoj križaljci koji ide uz prigodnu omotnicu. 

Prilog su zajednički pripremili Darko Foder iz Ivanečkog kluba kolekcionara, Ivan Čotić iz Varaždinskog zagonetačkog kluba te mag. hist. Ana Škriljevečki. Suradnici zahvaljuju i gđi Aleksandri Antolić, rodbini Nikole Fallera, na pomoći i susretljivosti.

Nikola Faller rođen je 22. travnja 1862. godine u kuriji na obiteljskom imanju Pahinsko u Ivancu. Kuriju je sredinom 19. stoljeća sagradio njegov istoimeni otac, ivanečki odvjetnik. Fallerova majka Valerija potjecala je iz roda grofova Oršić.

Obitelj Faller preselila se 1877. godine u Zagreb, a imanje je prodano Gustavu Taussigu. Naposljetku je dobro kupila Kr. zem. kazniona u Lepoglavi te je ondje 1925. godine osnovano Državno uzgajalište Pahinsko, današnji Odgojni dom Ivanec.

Nikola Faller dar za glazbu pokazuje od ranog djetinjstva. Prvotno se školovao u Varaždinu i Zagrebu, a potom studira u Beču, Parizu i Londonu. 

U svojoj bogatoj karijeri istaknuo se kao dirigent i ravnatelj opere HNK u Zagrebu. Tijekom predanog rada uveo je djela Beethovena, Čajkovskog, Wagnera, Berse, Albinija te time znatno proširio repertoar opere. Posebno je značajno da je pod Fallerovim dirigentskim vodstvom 2. listopada 1897. godine održana praizvedba opere Porin Vatroslava Lisinskog. Također je zaslužan za osnivanje baleta kao posebnog ansambla.

Faller je ujedno bio intendant osječkog kazališta. Djelovao je kao nastavnik i zborovođa u Zagrebu i Splitu. 

Ukupno je skladao pedesetak skladbi; orkestralna, komorna i klavirska djela, crkvenu glazbu te solo i zborske pjesme. Fallerov biograf Antun Goglia navodi da je kao dirigent nastupio 1902 puta, a izveo je 255 djela.

Osim glazbom, Faller se strastveno bavio planinarstvom i botanikom, točnije sabiranjem i sistematiziranjem hrvatske planinske flore. Bio je član Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu, a dio njegova skladateljskog opusa vezan je za planinarsku tematiku. Pjesmu „Zagorac Zagorju“ koju je spjevao F. Vukančanin, Nikola Faller je, kako sam navodi, „uglazbio i posvetio kao himnu planinarskomu društvu, izpod Ivančice“ („Hrvatski planinar“, 1899.).

Zanimljivo je da se Nikola Faller navodi kao jedan od pionira hrvatskog zagonetaštva te se smatra autorom prve hrvatske križaljke koju je objavio 1925. godine u zagrebačkom mjesečniku „Pariška moda“. Predano se bavio enigmatikom te s Josipom Horvatom pokreće jedan od prvih hrvatskihenigmatskih listova „Zagonetka“ čiji je glavni urednik. 

Njemu u čast održava se Fallerov zagonetački memorijal, natjecanje u rješavanju zagonetki. U Fallerovu rodnom mjestu Ivancu održan je prvi memorijal 1984. godine u organizaciji Zagonetačke sekcije Vazak Kulturno-umjetničkog društva željezničara „Ivo Mikac“ Varaždin.

Faller je za života uživao veliku popularnost. U društvu je nazivan „tatek Mikula“ te „Mikula iz Ivanca“ kako se često potpisivao ispod svojih križaljki i zagonetki. Posebno je bio vezan za Hrvatsko zagorje kamo je često navraćao i gdje je kod svojih rođaka, poznanika i prijatelja proveo najljepše trenutke svoga života. 

Nikola Faller umro je u Zagrebu 28. veljače 1938. godine.