NA DANAŠNJI DAN PRIJE 130 GODINA U Ivanec stigao prvi vlak!
Današnji dan prije 130 godina ostat će zapisan zlatnim slovima u povijesti Ivanca i Varaždinske županije. Iz Varaždina je toga dana stigao prvi vlak u Ivanec.
Na ovaj povijesni događaj danas nas podsjeća samo parna lokomotiva JŽ 51-103 na ivanečkom željezničkom kolodvoru. Ona je dio fundusa Hrvatskog željezničkog muzeja, Zbirke željeznička vozila i dijelovi.
U nastavku – skraćeni podsjetnik Borisa Jagetića Daraboša o povijesnim okolnostima gradnje željeznice do Ivanca.
„Sjeverna Hrvatska - Varaždinska, Križevačka i Bjelovarska županija bile su bogate rudama svijetlog i mrkog ugljena, lignita, željeza, sumpora i drugih rudača te plemenitih kvarca i vatrostalnih rudača.
Veliki dio rudnoga bogatstva imali su pravo eksploatirati: Štajersko - hrvatsko udruženje svijetlog ugljena, Austrijsko-belgijsko rudarsko i cinkovo udruženje Ivanec i Društvo ugljene industrije kod Ivanca. Oni su uložili znatna financijska sredstva za istraživanje ovog prirodnog bogatstva.
Radi šire i ekonomski opravdane eksploatacije bilo je potrebno, prije svega, izgraditi željezničku prugu i omogućiti industrijsku preradu tih prirodnih bogatstva.
Varaždinska županija je s kraljevskim slobodnim gradom Varaždinom 1861. godine projektirala pravac pruge Čakovec-Varaždin-Lepoglava-Očura-Zaprešić, na principu željeznice prvoga reda.
Prema proračunu, troškovi te pruge bi iznosili 10.5 milijuna forinti. Kasnije je ovaj projekt izmijenjen putem željeznice drugoga reda, a time su i smanjeni troškovi na 6,5 milijuna forinti.
Bilo je i drugih prijedloga za gradnju trase željeznice, poput projekta varaždinskog gradonačelnika Karla Pusta i konzorcija iz 1877., pri čemu se predviđala linija Čakovec-Varaždin-Varaždinske Toplice-Ljubeščica-Ljubel.
Konačno trasiranje radi Štajersko - hrvatsko udruženje svijetlog ugljena, koje ima koncesiju za gradnju i za pogon jedne parne željeznice za prugu Očura. Jedino pravo korištenje ove pruge imalo bi Austrijsko belgijsko rudarsko i cinkarsko udruženje i Društva industrije ugljena, oba iz Ivanca.
Dana 1. srpnja 1890. godine, u promet je puštena pruga Varaždin-Ivanec-Lepoglava.
Ove povijesne činjenice ponovno nam ukazuju na važnost rudarskih aktivnosti i ulogu rudnika za razvoj gospodarstva u Ivancu i šire, pri čemu su rudnici i željeznica bili u neraskidivoj sponi.
Prilika je ovo i za zahvalu na hvalevrijednim informacijama gospođi Renati Veličan iz Hrvatskog željezničkog muzeja, koja je u povodu dolaska prvog vlaka u Ivanec, napisala sljedeće:
„Bio je to završetak prve dionice pruge Varaždin – Golubovec, koja ove godine obilježava 130 godina postojanja. Pruga je građena u etapama, prvo 12 km od Varaždina do Cerja Tužnog, što je ujedno bila i najlakša etapa, zatim druga etapa prve dionice od Cerja Tužnog do Lepoglave u duljini od oko 14 km te, na kraju, teža i zahtjevnija dionica, Lepoglava – Golubovec.
Puštanjem u promet željezničkih pruga, u funkciji počinju bivati i željeznički kolodvori, zgrade prepune života. Vrlo često svi ljudi koji udahnjuju život kolodvorima i prugama postaju zaboravljeni i ne spominjemo ih tako često, posebno ne ukoliko nije bilo nekih većih i značajnijih prometnih nesreća. Sretno se brzo zaboravi, a ono loše - dulje pamti. Mnoge priče iz života kolodvora ostaju nezabilježene, zaboravljene i žive u sjećanjima toliko koliko i ljudi koji su svoj radni i životni vijek ostavljali uz prugu, kolodvore i vlakove koji njima prolaze. Poklonite nam Vašu priču i sjećanje, a ovaj popis upravnog i poslovodnog osoblja za Željeznički Kolodvor Cerje Tužno i Željeznički Kolodvor Ivanec neka bude poklon Hrvatskog željezničkog muzeja na spomen njima u povodu 130 godina pruge i svima nama kojima je željeznica inspiracija, koji željeznicu i povijest vole i istražuju.
- 1891. – Cerje-Tužno / postajnik Murvai Stjepan // Ivanec / činovnici Springfeld Julio i Lörinczy Julio
- 1892. – Cerje-Tužno / glavar Murvai Stjepan // Ivanec / glavar Springsfeld Julio
- 1893. i 1894. – Cerje-Tužno / upravitelj Murvai Stjepan // Ivanec / upravitelj Springfeld Julio
- 1895. – Cerje-Tužno / upravitelj Czukelter Julijo // Ivanec / upravitelj Skrletz Aleksander
- 1896. i 1897. – Cerje-Tužno / glavar Czukelter Julijo // Ivanec / glavar Škrletz Šandor
- 1898. – Cerje-Tužno / upravitelj Czukelter Julijo // Ivanec / upravitelj Skrilletz Aleksander
- 1899. – Cerje-Tužno / upravitelj Czukelter Julijo // Ivanec / upravitelj Gidro Gjörgy
- 1900. – Cerje-Tužno / glavar Czukelter Julijo // Ivanec / glavar Gidro György
- 1901. – Cerje-Tužno / glavar Czukelter Julijo // Ivanec / glavar Gidro Juro
- 1902. – Cerje-Tužno / glavar Kerekes János // Ivanec / glavar Déván Pavao
- 1903. do 1908. – Cerje-Tužno / glavar Szabó Josip // Ivanec / glavar Tölgyes Frigyes
- 1909. – Cerje-Tužno / nadziratelj Zsabó Jozsef // Ivanec / glavar Tölgyes Frigyes
- 1910. – Cerje-Tužno / nadziratelj Takos Ferencz // Ivanec / glavar Tokacs Samu
- 1911. i 1912. – Cerje-Tužno / nadziratelj Torkos Ferenz // Ivanec / glavar Takács Samu
- 1913. – Cerje-Tužno / nadziratelj Torkos Ferenz // Ivanec / glavar Wünschbach Dezsö
- 1914. do 1917. – Cerje-Tužno / nadziratelj Torkos Ferencz // Ivanec / glavar Wünschbach Dezsö
- 1918. – Cerje-Tužno / nadziratelj Halász József // Ivanec / glavar Wünschbach Dezsö
Foto: Arhiv Boris Jagetić Daraboš