U četvrtak, 27. rujna, gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, ujedno u svojstvu saborskog zastupnika i predsjednika Kluba zastupnika HNS-a u Saboru RH, u ime svih je gradonačelnika i načelnika gradova i općina ivanečkoga kraja (Ivanec, Lepoglava, Maruševec, Bednja, Klenovnik, Donja Voća) uputio dopis ministru zdravstva Milanu Kujundžiću kojim ga obavještava o neprihvatljivosti odluke Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije koja će dovesti do smanjenja zdravstvenog standarda za 37.000 stanovnika - korisnika zdravstvene zaštite.

Batinić u pismu dokumentira problematiku koja je izazvala ne samo iznenađenje čelnika spomenutih JLS-ova već revolt i ogorčenje građana odlukom Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije koji – a da o tome uopće prethodno ni na koji način nije obavijestio javnost - u Hitnoj medicinskoj službi Ivanec od 1. listopada 2017. godine ukida rad medicinske sestre i tehničara.

 Oni su dosad hitnim pacijentima s ovog područja na raspolaganju bili od 0 do 24 sata. U situacijama kad je liječnik sa svojim timom boravio na terenskim intervencijama, oni su primali pacijente, zaustavljali im krvarenje, previjali rane, radili EKG te uspostavljali vezu za zbrinjavanje vrlo hitnih slučajeva. Građani su dosad bili zadovoljni takvom organizacije Hitne u Ivancu.

Međutim, od 1. listopada 2017. pacijente će na ulazu u zgradu dočekivati uređaj kojim će se građani sami (bez pomoći medicinske sestre i tehničara) morati povezivati s operaterom u Prijavnoj-dojavnoj jedinici u Varaždinu.  

S obzirom na to da ni Grad Ivanec o tome ni na koji način nije bio obaviješten, već je o toj problematici prve informacije dobio od uznemirenih građana koji su privatno kontaktirali gradske zaposlenike, gradonačelnik Batinić je u ponedjeljak, 25. rujna, pismenim dopisom od Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije zatražio informaciju o tome. U povratnom dopisu, v.d. ravnatelja Mladen Smoljanec ovakav je potez objasnio kontrolom HZZO-a koji je utvrdio da se u Ispostavi Ivanec već godinama radi mimo propisa te obavezom da se i u njoj uvede isti način rada kao u drugim ispostavama na području Varaždinske županije. 

Podsjećajući da se u Ivancu o istoj problematici razgovaralo i prije tri godine, Batinić navodi da se situacija na ivanečkom području uvelike razlikuje od situacija u drugim ispostavama (daleko veća udaljenostpacijenata do Hitne, veći broj stanovnika). Upravo su te specifičnosti bile razlog zbog kojeg je 2014. godine s Varaždinskom županijom i Zavodom za hitnu medicinu bio dogovoren sadašnji ustroj rada.

Razlozi su sljedeći i imaju težinu. Potvrđuje to i podatak da Hitnoj u Ivancu gravitira stanovništvo bivše općine Ivanec koje broji oko 37.000 stanovnika (Ludbreg – 20.000 stanovnika, Novi Marof – 27.000 stanovnika).

-Unatoč navedenim velikim razlikama u broju stanovnika/korisnika zdravstvene zaštite, svako od navedenih područja pokriveno je s 5 timova hitne medicine (kako to, ako je propisano da se takav standard može ustrojiti samo za područja od 35.000 do 60.000 stanovnika?) pa u tom kontekstu nikako ne stoji navod ravnatelja Smoljanca o „ravnomjernoj rasprostranjenosti pružanja zdravstvene usluge“ – ističe Batinić.

Nadalje, najveći problem je konfiguracija terena. Poznato je da velik broj građana Bednje, Lepoglave, Voće i Klenovnika živi u dalekim naseljima na pograničnim brdskim područjima pa primjerice, pacijent iz Brezove Gore do Ivanca treba putovati 30 km (+20 km do Varaždina), a pacijenti iz Vrbna, Ježovca i Cvetlina 25 i više km (+20 km do Varaždina), a takve udaljenosti u hitnim slučajevima mogu biti kobne za život ljudi.

S tim se slaže i načelnik Bednje Damir Poljak, aktualni zamjenik ravnatelja Opće bolnice Varaždin, koji je i sam zdravstveni radnik:

-Smatram da bi odluka o ukidanju dovela do direktne ugroze života i zdravlja naših stanovnika te da prilikom donošenja takve odluke nisu uzete u obzir specifičnosti naše geografske konfiguracije i prometne povezanosti. Stanovnici s područja općine Bednja, pogotovo s rubnih područja, bit će dovedeni  u situaciju da prilikom ugroze života i zdravlja moraju putovati više od 50 km do Varaždina. Takva odluka krši i odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o pravima pacijenata u kojemu stoji da se svakom pacijentu jamči opće i jednako pravo na kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu njegovom zdravstvenom stanju – ističe Poljak.

Jednakog mišljenja je i načelnik Općine Donja Voća Kruno Jurgec, dok se načelnik Općine Maruševec Damir Šprem oštro protivi odluci Zavoda i predlaže da svi gradonačelnici i načelnici organiziraju zajedničku tiskovnu konferenciju na kojoj će se javno usprotiviti takvoj zamisli. Novoj organizaciji protiv se i načelnik Klenovnika Mladen Blaško: 

-Područje općine Klenovnik velikim dijelom je brdsko i ono u zimskim mjesecima zna biti vrlo teško za prometovanje te i sam dolazak do Hitne u Ivancu zna biti oduljen. Ako tamo nema prisutne sestre/tehničara koji mogu pružiti stručnu prvu pomoć, to će za građane biti kobno – upozorava Blaško.

Ogorčenje spomenutim rješenjem izrazio je u pismenom dopisu i gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić:

-Ne želim vjerovati da su ekonomski razlozi ove ishitrene odluke ispred onih primarnih ljudskih potreba. Lepoglava, kao jedan od najzapadnijih JLS-ova u Varaždinskoj županiji i pogranični kraj koji se većinom svoje površine nalazi u brdsko – planinskom području ionako zbog svoje geografske specifičnosti ima smanjenu kvalitetu usluge HMP-a, a ovim planiranim „reformama“ ta će se usluga dodatno smanjiti. Ako Zavod za hitnu medicinu ima saznanja o radu vlastite Ispostave mimo propisa, neka to riješi unutarnjom kontrolom ili nadležnim stručnim službama, a ne preko leđa građana koji u Lepoglavi, nakon zatvaranja pošte, matičnog ureda i drugih javnih službi sada moraju po hitnu pomoć u 40 km udaljen Varaždin – oštar je Škvarić te pita dokad Lepoglava mora biti predmet raznih mjera uštede i „rezanja“ javnih usluga.

S obzirom na sve navedene argumente i uočene nelogičnosti koje upućuju na to da se spomenutim potezom stanovništvu ovog područja smanjuje zdravstveni standard i u najdoslovnijem smislu dovodi do ugroze života ljudi, Batinić je od ministra Kujundžića zatražio žurnu reakciju. Usto, ministru su proslijeđena pismena očitovanja svih gradonačelnika i načelnika ivanečkoga kraja. 

  -Ne mislim skrštenih ruku promatrati kako se u tišini, daleko od očiju javnosti, pri čemu lokalne samouprave prethodno nijednim slovom nisu obaviještene, građanima smanjuje zdravstveni standard. Ministru sam ponudio da u njegov kabinet na sastanak dođu svi gradonačelnici inačelnici ivanečkoga kraja, kako bismo mu na licu mjesta pobliže razložili problematiku i upoznali s realnim stanjem na terenu – izjavio je Batinić. 

    Zbog ukidanja rada medicinske sestre i tehničara te činjenice da će hitni pacijenti (djeca, teške povrede, teške alergijske reakcije zbog uboda stršljena ili pčela i sl.) – nakon što iz 30 km udaljenih naselja na jedvite jade stignu do Ivanca – naići na aparat putem kojeg će o svom stanju raspravljati s operativcima s druge strane (hoće li moći?) u Ivancu i okolici vlada veliko nezadovoljstvo i revolt građana.