GRADSKO VIJEĆE

Klasa: 023-01/09-01/3

Urbroj: 2186/12-03/001-09-1

Ivanec, 13. listopada 2009.

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" br. 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09) i članka 35. Statuta Grada Ivanca ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 21/09), Gradsko vijeće Ivanec na 3. sjednici održanoj dana 13. listopada 2009. godine, donosi

Članak 1.

Ovim Poslovnikom uređuju se unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća Grada Ivanca, i to :

- konstituiranje Gradskog vijeća, početak obavljanja dužnosti članova Gradskog vijeća, mirovanje mandata i prestanak mandata članova Gradskog vijeća Grada Ivanca (u daljnjem tekstu: Gradsko vijeće),

- izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća,

- postupak za raspisivanje referenduma radi razrješenja gradonačelnika i njegovih zamjenika odnosno kao načina neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju,

- postupak izbora odnosno imenovanja te razrješenja drugih osoba koje na određene dužnosti bira ili imenuje Gradsko vijeće,

- prava i dužnosti članova Gradskog vijeća te prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća,

- izbor odnosno imenovanje te razrješenje, kao i djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Gradskog vijeća,

- međusobni odnosi Gradskog vijeća i gradonačelnika,

- poslovni red na sjednici,

- postupak odlučivanja i donošenja akata,

- javnost rada Gradskog vijeća te

- ostala pitanja od značaja za rad Gradskog vijeća.

II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA,

POČETAK OBAVLJANJA DUŽNOSTI ČLANA GRADSKOG VIJEĆA,

MIROVANJE MANDATA I PRESTANAK MANDATA

ČLANA GRADSKOG VIJEĆA

Članak 2.

Konstituirajuću sjednicu Gradskog vijeća u zakonom propisanom roku saziva osoba ovlaštena zakonom, a ako ona nije određena, sjednicu saziva gradonačelnik Grada Ivanca.

Konstituirajuća sjednica održava se u zakonskom roku, a ukoliko rok nije određen, ista se održava u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata.

Tehničke poslove u vezi sa sazivanjem i konstituiranjem Gradskog vijeća obavlja nadležni Upravni odjel Grada.

Članak 3.

Gradsko vijeće konstituirano je izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Gradskog vijeća.

Članak 4.

Od dana konstituiranja Gradskog vijeća odnosno od dana kad je započeo obavljati dužnost člana Gradskog vijeća, pa za vrijeme trajanja mandata odnosno obavljanja te dužnosti, član Gradskog vijeća ima sva prava i dužnosti utvrđene Ustavom Republike Hrvatske, zakonom, Statutom Grada Ivanca i ovim Poslovnikom.

Članak 5.

Konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća do izbora predsjednika Gradskog vijeća predsjedava, kao predsjedatelj, najstariji član Gradskog vijeća.

Prije početka konstituirajuće sjednice svaki izabrani član Gradskog vijeća dužan je predsjedatelju predati uvjerenje nadležnog izbornog povjerenstva o svom izboru.

Do izbora predsjednika Gradskog vijeća, predsjedatelj glede predsjedavanja, vođenja sjednice i održavanja poslovnog reda na sjednici ima sva prava i dužnosti koje prema ovom Poslovniku ima predsjednik Gradskog vijeća.

Gradsko vijeće, na prijedlog predsjedatelja, može odrediti do dva člana Gradskog vijeća, odnosno tajnika Gradskog vijeća ili ovlaštenog sazivatelja sjednice, koji će predsjedatelju pomagati u radu.

Članak 6.

Na prvoj, konstituirajućoj sjednici, kao osnovna (temeljna) i stalna radna tijela, Gradsko vijeće bira:

- Mandatnu komisiju,

- Odbor za izbor i imenovanja te

- Odbor za statut i poslovnik.

Članak 7.

Mandatna komisija izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i imenima i prezimenima izabranih vijećnika, predlaže Vijeću odluku o prestanku mandata vijećnika, kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti te izvješćuje Vijeće o tome kada su ispunjeni uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Način izbora i broj članova Mandatne komisije te način rada i nadležnosti regulirani su odredbama Statuta i članaka 50. - 57. ovog Poslovnika.

Članak 8.

Nakon izvješća Mandatne komisije te nakon što je privremeni predsjedatelj konstatirao broj nazočnih članova Gradskog vijeća, članovi daju prisegu sljedećeg sadržaja, koju izgovara predsjedatelj:

“Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Gradskog vijeća obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Grada i poštivati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Grada Ivanca, Varaždinske županije i Republike Hrvatske”.

Nakon pročitane prisege članovi Gradskog vijeća izgovaraju: PRISEŽEM.

Svaki član Gradskog vijeća potpisuje tekst prisege i predaje predsjedatelju.

Član Gradskog vijeća koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik člana Gradskog vijeća kada počinje obnašati dužnost člana Gradskog vijeća, prisegu polaže na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.

Članak 9.

Osoba koja je izabrana za člana Gradskog vijeća, a obnaša dužnost koja se po odredbama posebnog zakona smatra nespojivom s dužnošću člana Gradskog vijeća Grada Ivanca, dužna je pri konstituiranju Gradskog vijeća izjasniti se o tome prihvaća li dužnost člana Gradskog vijeća ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti, u kojem slučaju joj mandat miruje, a zamjenjuje ju zamjenik, u skladu sa zakonom.

Članak 10.

Članu Gradskog vijeća koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom s dužnošću člana Gradskog vijeća Grada Ivanca, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik, u skladu sa zakonom.

Član Gradskog vijeća koji prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti o tome obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća.

Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti član Gradskog vijeća nastavlja s obnašanjem dužnosti u Gradskom vijeću na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Gradskog vijeća Grada Ivanca u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata člana Gradskog vijeća prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

Nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata.

Članak 11.

Trajanje mandata članova Gradskog vijeća izabranih na redovnim izborima, kao i članova Gradskog vijeća izabranih na prijevremenim izborima propisano je zakonom.

Članu Gradskog vijeća mandat prestaje prije isteka vremena na koje je izabran u slučajevima utvrđenim zakonom, odnosno Statutom.

O razlogu prestanka mandata član Gradskog vijeća dužan je izvijestiti Vijeće u roku od 8 dana od dana njegova nastanka odnosno u rokovima određenim zakonom.

III. IZBOR TEMELJNIH RADNIH TIJELA

GRADSKOG VIJEĆA, PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA

1.) Izbor temeljnih radnih tijela Gradskog vijeća

Članak 12.

Nakon davanja svečane prisege, a prije izbora predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, Gradsko vijeće bira Odbor za izbor i imenovanja i Odbor za Statut i Poslovnik.

Način izbora i broj članova Odbora za izbor i imenovanja i Odbora za Statut i Poslovnik te način njihova rada i nadležnosti regulirani su odredbama Statuta i članaka 50. - 57. ovog Poslovnika.

2.) Izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća

Članak 13.

Na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća izboru predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća pristupa se nakon izbora Odbora iz članka 12. ovog Poslovnika.

Gradsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika.

Članak 14.

Predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijeća bira Gradsko vijeće iz reda svojih članova javnim glasovanjem, većinom glasova svih članova Gradskog vijeća.

Predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća biraju se na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine svih članova Gradskog vijeća.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, Gradsko vijeće može odlučiti da se izbor predsjednika i potpredsjednika obavi tajnim glasovanjem.

O prijedlogu da se izbor predsjednika odnosno potpredsjednika obavi tajnim glasovanjem Gradsko vijeće odlučuje javnim glasovanjem, većinom glasova nazočnih članova, uz uvjet da je na sjednici nazočna natpolovična većina svih članova Gradskog vijeća.

Članak 15.

Ako je za dužnosti iz članka 13. ovog Poslovnika predloženo više kandidata od broja koji se na određenu dužnost bira, a glasuje se javno, prvo se glasuje o prijedlogu Odbora za izbor i imenovanja.

Ako Gradsko vijeće prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ne prihvati, pristupa se glasovanju o prijedlozima ostalih predlagatelja.

Prijedlozi ostalih predlagatelja stavljaju se na glasovanje onim redom kako su podnijeti.

Ukoliko podneseni prijedlog o kojem se glasuje dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje o istovrsnim prijedlozima drugih predlagatelja neće se provoditi, osim u slučaju ako su i nakon prihvaćanja tog prijedloga određena dužnosnička mjesta ostala nepopunjena.

Sukladno odredbama stavka 3. i 4. ovog članka postupa se i u slučaju kada prijedlog Odbora za izbor i imenovanja nije podnesen.

Članak 16.

Ukoliko Gradsko vijeće odluči da se o predloženim kandidatima za predsjednika odnosno potpredsjednike Gradskog vijeća glasuje tajno, glasovanje se obavlja glasačkim listićima iste veličine, boje i oblika, ovjerenim pečatom Gradskog vijeća.

Glasovanje se obavlja osobno.

Postupkom izbora rukovodi predsjedatelj, kojem pomažu tajnik Gradskog vijeća i tri člana Gradskog vijeća koja Gradsko vijeće izabere javnim glasovanjem na prijedlog predsjedatelja.

Prije početka glasovanja predsjedatelj članovima Gradskog vijeća daje uputu o načinu glasovanja.

Članak 17.

Ukoliko se izbor predsjednika odnosno potpredsjednika Gradskog vijeća obavlja tajnim glasovanjem, a predloženo je onoliko kandidata koliko se na određenu dužnost odnosno dužnosti i bira, na glasačkim listićima članovi Gradskog vijeća će se izjašnjavati “za” ili “protiv” izbora predloženog kandidata na određenu dužnost.

Nepopunjen glasački listić, kao i glasački listić iz kojeg se ne može sa sigurnošću utvrditi da li je glasovano "ZA" ili "PROTIV" izbora smatra se nevažećim.

Članak 18.

Kada je za izbor predsjednika odnosno potpredsjednika Gradskog vijeća predloženo više kandidata od broja koji se na pojedinu dužnost bira, a glasovanje se provodi tajno, imena i prezimena kandidata se na glasačkom listiću navode onim redoslijedom, kojim su prijedlozi kandidata podneseni.

Glasački listić popunjava se tako, da se zaokružuje redni broj ispred imena i prezimena kandidata za kojeg se glasuje.

Nevažećim glasačkim listićima smatraju se nepopunjen glasački listić te glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata ili kandidate putem tog listića glasovano.

Nevažećim se smatra i glasački listić za izbor predsjednika Gradskog vijeća, na kojem je zaokruženo više od jednog rednog broja ispred imena i prezimena kandidata te glasački listić za izbor potpredsjednika Gradskog vijeća, na kojem je zaokruženo više od dva redna broja ispred imena i prezimena kandidata ukoliko se istodobno biraju oba potpredsjednika Gradskog vijeća, odnosno na kojem je zaokruženo više od jednog rednog broja ispred imena kandidata, ako se bira samo jedan potpredsjednik Gradskog vijeća.

Članak 19.

Po provedenom glasovanju utvrđuje se rezultat glasovanja.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjedatelj u nazočnosti članova Gradskog vijeća koji su mu pomagali kod glasovanja.

Po utvrđivanju rezultata glasovanja predsjedatelj proglašava taj rezultat i objavljuje koji su kandidati izabrani.

Članak 20.

Za dužnost predsjednika Gradskog vijeća izabran je kandidat koji dobije većinu glasova svih članova Gradskog vijeća.

Ako nijedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja samo o dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju nijedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova ili ako dobiju jednak broj glasova, izbor se odgađa za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća.

Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća svi predlagatelji dužni su se očitovati o tome, da li ostaju kod podnijetih prijedloga kandidata ili svoj prijedlog povlače, a mogu se podnijeti i novi prijedlozi ovlaštenih predlagatelja. O pravovaljanim prijedlozima zatim se glasuje primjenom odgovarajućih odredaba ovog Poslovnika.

Članak 21.

Za izbor na dužnost potpredsjednika Gradskog vijeća kandidat mora dobiti većinu glasova svih članova Gradskog vijeća .

Ukoliko je za dužnost potpredsjednika Gradskog vijeća predloženo više kandidata od broja koji se bira, izabran je onaj kandidat (odnosno izabrani su oni kandidati) koji je dobio (odnosno koji su dobili) redom najveći broj glasova, ako je istodobno dobio (odnosno ako su istodobno dobili) i većinu glasova svih članova Gradskog vijeća.

Ukoliko pri glasovanju potrebnu većinu ne dobije toliki broj kandidata koliko se dužnosnika bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, u slučaju da su dva ili više kandidata dobili jednak i ujedno najveći broj glasova među neizabranim kandidatima, a nepopunjeno je ostalo jedno potpredsjedničko mjesto, glasovanje za nepopunjeno mjesto ponavlja se tako da se ponovno glasuje samo o tim kandidatima.

Ako ni pri ponovljenom glasovanju ne dobije potrebnu većinu toliki broj kandidata koliko se potpredsjednika bira, izbor za nepopunjena mjesta odgađa se za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća te provodi na način propisan člankom 20. stavak 4. ovog Poslovnika, s time da se primjenjuju poslovničke odredbe kojima je reguliran izbor potpredsjednika Gradskog vijeća.

Članak 22.

Odredbe ovog Poslovnika, kojima se uređuje postupak izbora predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća na konstituirajućoj sjednici primjenjuju se i u svakom drugom slučaju izbora predsjednika odnosno potpredsjednika Gradskog vijeća.

Ukoliko se izbor potpredsjednika Gradskog vijeća obavlja u vrijeme kada je predsjednik Gradskog vijeća izabran, ovlasti i dužnosti koje su u svezi s provedbom izbora ovim Poslovnikom predviđene za predsjedatelja ima predsjednik Gradskog vijeća.

Ukoliko se izbor predsjednika Gradskog vijeća obavlja u vrijeme kada je potpredsjednik (odnosno kada su potpredsjednici) Gradskog vijeća na dužnosti, iste ovlasti i dužnosti u svezi s provedbom izbora ima izabrani potpredsjednik Gradskog vijeća koji predsjedava sjednicom odnosno onaj potpredsjednik Gradskog vijeća kojeg Gradsko vijeće za to ovlasti.

Članak 23.

Obrazloženi prijedlog za pokretanje postupka za razrješenje dužnosnika iz članka 13. ovog Poslovnika od dužnosti na koje su izabrani podnosi se tajniku Gradskog vijeća najkasnije 7 dana prije održavanja sjednice Gradskog vijeća. U slučaju pokretanja postupka za razrješenje dužnosnika iz članka 13. ovog Poslovnika, za razrješenje se - glede ovlaštenih predlagatelja i većine potrebne za donošenje odluke o razrješenju te načina i postupka glasovanja - primjenjuju odredbe ovog Poslovnika, koje važe za izbor na te dužnosti.

Članak 24.

Predsjedniku i potpredsjednicima Gradskog vijeća prava na temelju obavljanja dužnosti prestaju :

- istekom mandata, osim kada je zakonom određeno drugačije,

- danom donošenja odluke o razrješenju od dužnosti kada ih je Gradsko vijeće razriješilo prije isteka mandata Gradskog vijeća, ako odlukom o razrješenju nije drukčije određeno,

- danom kada Gradsko vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke,

- danom imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske, kada su nastupile zakonom predviđene okolnosti za imenovanje povjerenika.

3.) Raspisivanje referenduma za razrješenje gradonačelnika i njegovih zamjenika kao načina neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju

Članak 25.

Razlozi za raspisivanje referenduma za razrješenje gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika, odnosno kao načina neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, ovlašteni predlagatelji, uvjeti, način i tijela za njegovo provođenje propisani su zakonom i Statutom Grada Ivanca.

4.) Izbor osoba koje na ostale određene dužnosti bira ili

imenuje Gradsko vijeće

Članak 26.

Izbor odnosno imenovanje osoba, koje na ostale određene dužnosti bira Gradsko vijeće, obavlja se odgovarajućom primjenom odredaba ovog Poslovnika kojima je reguliran postupak izbora predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, uz uvažavanje posebnih odredaba o ovlaštenim predlagateljima te o potrebnoj većini glasova koja je za donošenje određene odluke o izboru odnosno imenovanju utvrđena, kada takve odredbe postoje.

Članak 27.

Član Gradskog vijeća ima prava i obveze u Gradskom vijeću utvrđene Ustavom Republike Hrvatske, zakonom, Statutom Grada Ivanca i ovim Poslovnikom te odredbama drugih propisa.

1.) Nazočnost članova Gradskog vijeća na sjednicama

Gradskog vijeća i radnih tijela

Članak 28.

Član Gradskog vijeća ima pravo i dužnost biti nazočan i sudjelovati u radu na sjednicama Gradskog vijeća, kao i na sjednicama radnih tijela kojih je član.

Članak 29.

Član Gradskog vijeća koji nije u mogućnosti biti nazočan sjednici Gradskog vijeća ili radnog tijela kojeg je član dužan je o tome na vrijeme izvijestiti nadležnu službu Grada Ivanca.

O nazočnosti članova Gradskog vijeća na sjednicama Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela vodi se evidencija u nadležnoj službi Grada Ivanca. Pismeno izvješće o nazočnosti članova Gradskog vijeća na sjednicama dostavlja se Gradskom vijeću na njegov zahtjev te političkim strankama zastupljenim u Gradskom vijeću ako to one zatraže.

2.) Pravo člana Gradskog vijeća na podnošenje prijedloga

Članak 30.

U ostvarivanju svojih prava i u okviru rada u Gradskom vijeću član Gradskog vijeća može:

- pokretati raspravu o pitanjima iz nadležnosti Gradskog vijeća,

- sam ili s drugim članovima Gradskog vijeća, u skladu s ovim Poslovnikom, podnositi prijedloge odluka i drugih akata te amandmane na prijedloge akata,

- sudjelovati u aktivnostima Gradskog vijeća i radnih tijela kojih je član,

- sudjelovati u odlučivanju o izborima i imenovanjima te biti biran ili imenovan za dužnosnika Gradskog vijeća, člana radnog tijela te na druge dužnosti određene zakonom i Statutom,

- obavljati i druge zadaće koje mu Gradsko vijeće povjeri.

Članak 31.

Kod izrade prijedloga za donošenje odluke odnosno drugog akta, kao i kod obavljanja vijećničkih dužnosti, članu Gradskog vijeća na njegov se zahtjev osigurava pomoć upravnih odjela i službi Grada Ivanca, u okviru njihovog djelokruga rada.

Upravni odjeli i službe dužni su članu Gradskog vijeća staviti na uvid raspoloživu dokumentaciju te dati potrebne informacije, obrazloženja ili stručne upute o pojedinim pitanjima.

Zahtjeve za pružanje pomoći u smislu stavka 1. i 2. ovog članka član Gradskog vijeća upravnim odjelima i službama podnosi putem pročelnika ili tajnika. U upravnim odjelima i službama članovima Gradskog vijeća se na raspolaganje stavljaju tehnička i druga pomagala odnosno sredstva, koja su im potrebna za obavljanje vijećničkih zadaća.

3.) Pravo člana Gradskog vijeća na postavljanje pitanja,

traženje izvješća i podataka

Članak 32.

Član Gradskog vijeća ima pravo postavljati pitanja koja se odnose na rad i nadležnosti Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća, gradonačelnika i njegovih zamjenika, upravnih odjela i službi Grada, ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Grada te ostalih tijela i institucija koje obavljaju poslove za Grad odnosno poslove od neposrednog značenja za lokalnu gradsku zajednicu (“vijećničko pitanje”).

Pitanja se u pravilu postavljaju pismeno, a mogu se postaviti i usmeno.

Pismena pitanja predaju se odnosno dostavljaju predsjedniku Gradskog vijeća na sjednici Gradskog vijeća ili u vremenu između dviju sjednica Gradskog vijeća i na njih se dobija pismeni odgovor. Usmena pitanja postavljaju se u pravilu na početku sjednice Gradskog vijeća i svaki vijećnik može postaviti po jedno pitanje.

U ostvarivanju prava na postavljanje pitanja član Gradskog vijeća je pitanje dužan postaviti jasno i sažeto te naznačiti kome ga upućuje.

Članak 33.

Predsjednik Gradskog vijeća dužan je u pripremi sjednice Gradskog vijeća voditi brigu da na sjednici određeno vrijeme bude predviđeno za postavljanje vijećničkih pitanja i za odgovore na ta pitanja (“aktualni sat”).

Vrijeme za postavljanje pitanja i davanje odgovora predsjednik Vijeća u pravilu određuje na početku sjednice Gradskog vijeća, nakon usvajanja dnevnog reda, i može trajati sat vremena.

Predsjednik Gradskog vijeća može odrediti, zbog većeg interesa i većeg broja postavljenih pitanja, da vrijeme za postavljanje pitanja i davanje odgovora traje i duže nego je predviđeno stavkom 2. ovog članka.

Članak 34.

Odgovor na “vijećničko pitanje” daje osoba odnosno predstavnik tijela kojemu je pitanje upućeno.

Ukoliko je “vijećničko pitanje” očito upućeno osobi ili tijelu u čiji djelokrug rada ne spada djelatnost odnosno problem na koji se pitanje odnosi, ili se to utvrdi naknadno tijekom pribavljanja odgovora, predsjednik Gradskog vijeća će za davanje odgovora zadužiti osobu odnosno tijelo koje je za to nadležno.

Članak 35.

Odgovor na “vijećničko pitanje” daje se u pravilu usmeno, na sjednici na kojoj je pitanje postavljeno. Na pismeno dostavljena pitanja pismeni odgovor daje se na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, ako je pitanje primljeno u vremenu između dvije sjednice Gradskog vijeća.

Odgovor na usmeno postavljeno pitanje može se dati i pismeno, a obvezatno će se tako postupiti kada to član Gradskog vijeća izričito zatraži, kada se pitanje odnosi na rad tijela čiji predstavnik nije nazočan na sjednici na kojoj je pitanje postavljeno, te ukoliko je za davanje odgovora potrebna posebna priprema.

Članak 36.

Kad se “vijećničko pitanje” odnosi na rad ustanove ili trgovačkog društva u vlasništvu Grada, odnosno na rad i djelovanje drugih tijela i institucija koje obavljaju poslove za potrebe Grada odnosno poslove od neposrednog značenja za lokalnu gradsku zajednicu, o pribavljanju odgovora brine se upravni odjel odnosno služba Grada.

Članak 37.

U slučaju da član Gradskog vijeća nije zadovoljan odgovorom dobivenim na postavljeno pitanje, može tražiti dopunski odgovor. Davanjem dopunskog odgovora završava rasprava o tom pitanju.

Članak 38.

Gradonačelnik i njegovi zamjenici, čelnici upravnih odjela i službi Grada Ivanca te čelnici ustanova ili trgovačkih društava u vlasništvu Grada dužni su na poziv predsjednika Gradskog vijeća biti nazočni sjednicama Gradskog vijeća radi davanja objašnjenja ili odgovora na vijećnička pitanja.

4.) Pravo na naknadu

Članak 39.

Član Gradskog vijeća od dana početka obavljanja dužnosti ima za svoj rad u Gradskom vijeću i radnim tijelima Gradskog vijeća pravo na novčanu naknadu troškova, u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.

5.) Pravo na informiranje i dužnost čuvanja tajne

Članak 40.

Član Gradskog vijeća ima pravo biti redovito, pravodobno i potpuno informiran o svim pitanjima značajnim za njegov rad u Gradskom vijeću i radnim tijelima Gradskog vijeća, kao i o cjelokupnom radu i odlučivanju u Gradskom vijeću.

Članu Gradskog vijeća obvezatno se dostavljaju prijedlozi akata i ostali materijal, koji se odnosi na pitanja o kojima će Gradsko vijeće raspravljati na sjednici.

Materijal koji se predlaže za raspravu u pravilu sadrži i prijedloge zaključaka.

Kad se o nekom pitanju u Gradskom vijeću raspravlja bez prisutnosti javnosti, materijal za takovu raspravu ne mora se članovima Gradskog vijeća dostaviti u pismenom obliku.

Osim u slučaju predviđenom stavkom 4. ovog članka, materijal u pisanom obliku ne mora se dostaviti ni pri sazivanju konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća.

U slučajevima kada je po ovome Poslovniku dostava materijala obvezatna, materijal za sjednicu dostavlja se članovima Gradskog vijeća najkasnije pet dana prije dana održavanja sjednice.

Iznimno od odredbe stavka 6. ovog članka, rok za dostavu materijala zbog opravdanih razloga, koje je predsjednik Gradskog vijeća dužan obrazložiti na sjednici prije utvrđivanja dnevnog reda, može biti i kraći.

Članak 41.

Član Gradskog vijeća dužan je čuvati tajnost podataka koje sazna u obavljanju vijećničke dužnosti, a koji prema odredbama zakona, nose oznaku tajnosti i zato su odgovorni prema zakonu.

6.) Klubovi vijećnika

Članak 42.

U Gradskom vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika. Klub vijećnika mogu osnovati najmanje tri vijećnika.

Klubovi vijećnika dužni su o svojem osnivanju izvijestiti predsjednika Gradskog vijeća te priložiti popis članova s izabranim predsjednikom Kluba.

Pošto su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. i 2. ovog članka, Klubu vijećnika osigurat će se u okviru mogućnosti Gradskog vijeća i nadležnih službi prostor i drugi nužni uvjeti za njegov rad.

7.) Međustranačko vijeće

Članak 43.

U Gradskom vijeću se, radi međusobne suradnje, razmjene mišljenja, unapređivanja rada, pokretanja inicijativa i usklađivanja stavova glede određenih pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, može osnovati Međustranačko vijeće.

Međustranačko vijeće čine predstavnici stranačkih i nezavisnih lista zastupljenih u Gradskom vijeću, pri čemu svaka lista ima po jednog predstavnika.

Međustranačko vijeće stavove o određenim pitanjima iz svog djelokruga zauzima putem usuglašavanja i konsenzusa. O zauzetim stavovima, ili o činjenici da o pojedinom pitanju nije moglo zauzeti zajednički stav, Međustranačko vijeće u pravilu obavještava predsjednika Gradskog vijeća u pismenoj ili usmenoj formi.

Uvjete za rad Međustranačkog vijeća osiguravaju Gradsko vijeće i nadležna služba Grada.

V. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA

I POTPREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA

Članak 44.

Predsjednik Gradskog vijeća obavlja poslove i zadaće utvrđene zakonom, Statutom Grada Ivanca, ovim Poslovnikom te odlukama Gradskog vijeća, i to:

- predstavlja Gradsko vijeće,

- saziva sjednice i predsjedava sjednicama Gradskog vijeća,

- predlaže dnevni red,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti

Gradskog vijeća,

- vodi brigu o primjeni Poslovnika na sjednicama,

- po potrebi formulira prijedloge zaključaka na sjednicama Gradskog vijeća,

- brine se o ostvarivanju i zaštiti prava članova Gradskog vijeća,

- brine se o provođenju načela javnosti rada Gradskog vijeća ,

- potpisuje odluke i druge akte koje donese Gradsko vijeće,

- usklađuje rad radnih tijela Gradskog vijeća,

- ostvaruje suradnju s gradonačelnikom i njegovim zamjenicima ,

- brine se o suradnji Gradskog vijeća s predstavničkim tijelima drugih jedinica

lokalne samouprave te sa Skupštinom Varaždinske županije,

- obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom i posebnim odlukama

Gradskog vijeća.

Članak 45.

Potpredsjednici Gradskog vijeća pomažu predsjedniku Gradskog vijeća u radu, zamjenjuju ga u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavljaju i druge poslove koje im povjeri predsjednik ili Gradsko vijeće u skladu sa zakonom i Statutom Grada.

Predsjednika Gradskog vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje potpredsjednik Gradskog vijeća kojeg predsjednik Gradskog vijeća za to ovlasti.

U slučaju obavljanja zamjene potpredsjednik Gradskog vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika, utvrđena Statutom Grada i ovim Poslovnikom.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednika koji je ovlašten zamjenjivati predsjednika Gradskog vijeća, zamjenu predsjednika Gradskog vijeća obavlja drugi potpredsjednik Gradskog vijeća.

Odredbe stavka 1. do 4. ovog članka primjenjuju se i na slučajeve kada predsjednik Gradskog vijeća bez opravdanih razloga odbija obavljati dužnost predsjednika, osim u primjeru iz članka 98. stavka 4. ovog Poslovnika.

Nastup i postojanje razloga za postupanje sukladno stavku 4. i 5. ovog članka utvrđuje Odbor za izbor i imenovanja. Odbor za izbor i imenovanja ovlašten je i odrediti koji će potpredsjednik zamjenjivati predsjednika Gradskog vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, kada takovu odluku prije nastupa okolnosti zbog kojih je zamjena potrebna nije donio predsjednik Gradskog vijeća, odnosno u slučaju iz stavka 5. ovog članka.

VI. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I

GRADONAČELNIKA

Članak 46.

Gradonačelnik priprema prijedloge općih akata te izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća.

1.) Nazočnost i sudjelovanje na sjednicama Gradskog vijeća

i radnih tijela

Članak 47.

Gradonačelnik, odnosno njegovi zamjenici nazočni na sjednici Gradskog vijeća ili radnog tijela Gradskog vijeća iznose stajališta i mišljenja gradonačelnika o određenim pitanjima na dnevnom redu, daju obavijesti i stručna objašnjenja.

Ako na raspravi nije nazočan gradonačelnik ili njegovi zamjenici Gradsko vijeće ili radno tijelo može, ako smatra da je njihova nazočnost nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

2.) Podnošenje izvješća i odgovori na pitanja

Članak 48.

Članovi Gradskog vijeća Grada Ivanca mogu gradonačelniku postavljati pitanja o njegovu radu i radu upravnih tijela Grada Ivanca, sukladno odgovarajućim odredbama zakona i odredbama Poslovnika Gradskog vijeća.

Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi Gradskom vijeću polugodišnje izvješće o svom radu, i to do 30. travnja tekuće godine za razdoblje srpanj - prosinac prethodne godine i do 30. rujna za razdoblje siječanj - lipanj tekuće godine. U početnoj godini mandata gradonačelnika prvim polugodišnjim izvješćem obuhvatit će se cjelokupno razdoblje od početka mandata gradonačelnika do kraja prosinca godine u kojoj je mandat započeo.

Gradsko vijeće može, pored izvješća iz stavka 1 ovog članka, od gradonačelnika tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga.

Izvješće po zahtjevu iz stavka 3. ovog članka gradonačelnik podnosi u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko jedan zahtjev sadrži dva ili više različitih pitanja, rok za podnošenje zahtjeva iznosi 60 dana od dana primitka zahtjeva.

Gradsko vijeće ne može zahtijevati od gradonačelnika izvješće o bitno podudarnom pitanju prije proteka roka od 6 mjeseci od ranije podnesenog izvješća o takvom pitanju.

3.) Nadležnosti gradonačelnika

Članak 49.

Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne u Varaždinskoj županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne samouprave.

VII. RADNA TIJELA GRADSKOG VIJEĆA

Članak 50.

Radi pripreme i predlaganja odluka iz svog djelokruga, odnosno za obavljanje poslova koji im se povjeravaju odlukom o njihovom osnivanju, Gradsko vijeće osniva stalne i povremene odbore, komisije i druga radna tijela.

Radno tijelo ima predsjednika i određen broj članova, koji se u pravilu biraju ili imenuju iz reda članova Gradskog vijeća, a kada je to s obzirom na nadležnost radnog tijela potrebno, mogu biti birani odnosno imenovani i iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika, ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Iznimno od odredbe st. 2. ovog članka, predsjednik i članovi Mandatne komisije, Odbora za izbor i imenovanja te Odbora za statut i poslovnik mogu biti birani isključivo iz reda članova Gradskog vijeća.

1.) Osnovna (temeljna) radna tijela Gradskog vijeća

Članak 51.

Osnovna radna tijela Gradskog vijeća osnivaju se kao stalna radna tijela na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća.

Osnovna radna tijela Gradskog vijeća su Mandatna komisija, Odbor za izbor i imenovanja i Odbor za statut i poslovnik.

Članak 52.

Mandatna komisija Gradskog vijeća ima predsjednika i dva člana.

Predsjednika i članove Mandatne komisije bira Gradsko vijeće iz reda svojih članova na prijedlog predsjedatelja ili najmanje tri člana Gradskog vijeća većinom glasova nazočnih članova Gradskog vijeća.

Mandatna komisija izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i imenima i prezimenima izabranih vijećnika, predlaže Vijeću odluku o prestanku mandata vijećnika, kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti te izvješćuje Vijeće o tome kada su ispunjeni uvjeti za početak mandata zamjeniku vijećnika.

Članak 53.

Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća ima predsjednika i četiri člana.

Predsjednika i članove Odbora za izbor i imenovanja bira Gradsko vijeće iz reda svojih članova na prijedlog predsjedatelja ili najmanje jedne trećine članova Gradskog vijeća većinom glasova nazočnih članova Gradskog vijeća.

Odbor za izbor i imenovanja:

- raspravlja i predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća te izbor predsjednika i članova radnih tijela Gradskog vijeća,

- utvrđuje prijedloge za izbor, odnosno imenovanje drugih osoba koje na određene dužnosti bira, odnosno imenuje Gradsko vijeće, ukoliko zakonom odnosno odlukama Vijeća nije predviđen drugi ovlašteni predlagatelj,

- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i ovim Poslovnikom.

Članak 54.

Odbor za statut i poslovnik Gradskog vijeća Ivanec ima predsjednika i četiri člana.

Predsjednika i članove Odbora za statut i poslovnik bira Gradsko vijeće iz reda svojih članova na prijedlog predsjedatelja, najmanje jedne trećine članova Gradskog vijeća ili Odbora za izbor i imenovanja većinom glasova nazočnih članova Gradskog vijeća.

Odbor za Statut i Poslovnik:

- raspravlja i predlaže Statut Grada i Poslovnik Gradskog vijeća Ivanec,

- predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta, odnosno Poslovnika,

- utvrđuje pročišćene tekstove odluka i drugih općih akata Gradskog vijeća kada ga Gradsko vijeće za to ovlasti,

- razmatra osnovanost prijedloga za davanje autentičnog tumačenja te daje prijedlog autentičnog tumačenja Statuta i drugih općih akata Gradskog vijeća,

- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i ovim Poslovnikom.

2.) Ostala radna tijela Gradskog vijeća

Članak 55.

Osim radnih tijela iz članka 51. stavka 2. ovog Poslovnika, Gradsko vijeće može osnivati i druga stalna i povremena radna tijela posebnim odlukama.

U radnim tijelima razmatraju se primjedbe, prijedlozi i inicijative koje se odnose na donošenje pojedinih odluka ili drugih akata, na ocjenu izvršavanja određene politike, na ostvarivanje nadzora ili na rješavanje pojedinih drugih pitanja iz područja samouprave, gospodarstva, komunalnih djelatnosti, školstva, kulture, športa, zdravstva, socijalne skrbi te iz drugih područja u dijelu koji se odnosi na nadležnost Grada u skladu sa zakonom i Statutom Grada.

Članak 56.

Predsjednika i članove ostalih radnih tijela Gradskog vijeća bira Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja, ako zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Članak 57.

Odlukom o osnivanju radnog tijela utvrđuje se njegov sastav te djelokrug i način rada.

3.) Način rada i ostale odredbe o radnim tijelima

Članak 58.

Rad radnog tijela organizira predsjednik tog radnog tijela, koji saziva sjednice radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama.

Sjednicu radnog tijela predsjednik radnog tijela saziva na vlastitu inicijativu, a dužan ju je sazvati na temelju zaključka Gradskog vijeća, na obrazloženi zahtjev predsjednika Gradskog vijeća ili na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova radnog tijela.

Poziv za sjednicu radnih tijela dostavlja se i predsjedniku Gradskog vijeća i gradonačelniku.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu radnog tijela u slučaju kada je to prema ovom Poslovniku dužan učiniti, sjednicu radnog tijela sazvat će predsjednik Gradskog vijeća.

Smatrat će se da su razlozi za primjenu stavka 3. ovog članka nastupili ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu radnog tijela u roku određenom zaključkom Gradskog vijeća odnosno u roku od deset dana od dana kada mu je dostavljen obrazloženi zahtjev predsjednika Gradskog vijeća ili najmanje jedne trećine članova radnog tijela.

Predsjednika radnog tijela u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje član radnog tijela kojeg radno tijelo odredi.

Radna tijela u okviru svoje nadležnosti donose prijedloge, preporuke, naputke i zaključke.

Radna tijela odlučuju većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova radnog tijela.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik.

Članak 59.

Radno tijelo ima pravo tražiti od službe, odnosno upravnih tijela Grada potrebne podatke i informacije koje su neophodne za njegov rad.

Zbog proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, radno tijelo može osnovati podkomisiju ili radnu grupu iz sastava članova radnog tijela te od znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

Radno tijelo može tražiti da sjednici prisustvuje predsjednik Vijeća, gradonačelnik, pročelnici Upravnih odjela i predstavnici trgovačkih društava i ustanova kojih je Grad vlasnik odnosno osnivač.

Članak 60.

Radna tijela dužna su o svojim stavovima i prijedlozima podnijeti izvješće Gradskom vijeću.

Izvješće podnosi predsjednik ili drugi član radnog tijela kojeg to tijelo odredi.

Izvjestitelj se na sjednici Gradskog vijeća izjašnjava u ime radnog tijela o pitanjima u svezi s izvješćem, odnosno prijedlogom radnog tijela, ali ne može iznijeti prijedlog radnog tijela ili odustati od njega ako za to nije ovlašten.

Predsjednik ili ovlašteni izvjestitelj radnog tijela ne može se u ime radnog tijela izjašnjavati o pitanjima o kojima to radno tijelo nije raspravljalo ili nije zauzelo stav.

Pojedini član radnog tijela može imati izdvojena mišljenja o predmetu o kojem je radno tijelo raspravljalo, a ono se posebno iznosi u izvješću radnog tijela.

Članak 61.

Na okolnosti i odnose radnih tijela, njihovo ustrojstvo i način rada koji nisu regulirani odlukom o osnivanju radnih tijela i člancima 51. do 60. ovog Poslovnika, na odgovarajući način primjenjuju se ostale odredbe Poslovnika.

Članak 62.

U ostvarivanju svojih prava i dužnosti u okviru samoupravnog djelokruga utvrđenog zakonom Gradsko vijeće donosi Statut Grada, Poslovnik Gradskog vijeća, proračun i godišnji obračun proračuna Grada, Odluke i duge opće akte, programe, preporuke, naputke i deklaracije te zaključke, rješenja i druge akte.

Gradsko vijeće daje autentična odnosno vjerodostojna tumačenja općih akata koje je donijelo.

Članak 63.

Statutom se uređuju opća pitanja koja je Grad kao jedinica lokalne samouprave ovlašten i dužan regulirati u skladu sa zakonom .

Poslovnikom Gradskog vijeća uređuju se pitanja u svezi s unutarnjim ustrojstvom i načinom rada Gradskog vijeća kao predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

Proračunom se utvrđuju prihodi i rashodi Grada.

Godišnjim obračunom proračuna daje se prikaz ostvarenih i utrošenih proračunskih sredstava za proteklu godinu, na način propisan zakonom.

Odlukom se, u okviru samoupravnog djelokruga Grada utvrđenog zakonom, uređuju odnosi od općeg značenja za građane, pravne osobe i druge pravne subjekte, propisuju se njihova prava i dužnosti te uređuju druga pitanja od opće važnosti i interesa za Grad.

Planovima i programima utvrđuju se, u skladu s posebnim zakonima, Statutom Grada ili odlukama Gradskog vijeća, aktivnosti, zadaće, nositelji izvršenja zadaća, rokovi te potrebna sredstva i način osiguranja sredstava za izvršenje određenih poslova od interesa za Grad.

Naputkom Gradsko vijeće upućuje izvršna i upravna tijela Grada te ustanove i trgovačka društva u vlasništvu Grada na određeno obvezatno ponašanje.

Preporukom Gradsko vijeće izražava mišljenje o određenim pitanjima od općeg značaja, ukazuje na važnost pojedinog pitanja, predlaže način rješavanja određenog problema te preporučuje određeno ponašanje.Preporuka nema obvezujući karakter.

Deklaracijom se izražava opće stajalište Gradskog vijeća o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada.

Članak 64.

Autentičnim odnosno vjerodostojnim tumačenjem općeg akta Gradsko vijeće razrješuje eventualne dvojbe i pojašnjava nejasnoće iz općeg akta koji je ranije donijelo.

Članak 65.

Rješenjem Gradsko vijeće odlučuje o određenim pojedinačnim pravima i obvezama iz svog djelokruga.

Zaključkom Gradsko vijeće zauzima stav, daje mišljenje ili utvrđuje obvezu postupanja u određenim konkretnim pitanjima te odlučuje u pojedinačnim stvarima kod kojih posebnim propisom nije određeno da se donosi drugi akt.

IX. POSTUPAK ZA DONOŠENJE

ODLUKA I DRUGIH AKATA

Članak 66.

Odluke i drugi akti Gradskog vijeća donose se u redovitom postupku propisanom ovim Poslovnikom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako je donošenje određenog akta osobito hitno jer bi njegovo nedonošenje u određenom roku ili u određenim situacijama moglo izazvati nepopravljive štetne posljedice, ili iz drugih opravdanih razloga, prijedlog akta može se Gradskom vijeću podnijeti i po hitnom postupku.

1.) Redoviti postupak za donošenje odluka

i drugih akata

Članak 67.

Redoviti postupak za donošenje odluka i drugih akata pokreće se prijedlogom za donošenje odluke odnosno akta.

Članak 68.

Pravo predlagati donošenje odluka i drugih akata imaju svaki član Gradskog vijeća, radna tijela Gradskog vijeća, klubovi vijećnika u Gradskom vijeću i gradonačelnik.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, a u slučajevima kada je zakonom ili Statutom Grada i ovim Poslovnikom za određenu odluku ili akt izričito propisan ovlašteni predlagatelj, pravo predlaganja donošenja odluke odnosno drugog akta ima taj ovlašteni predlagatelj.

Članak 69.

Prijedlog odnosno inicijativu za donošenje odluka i drugih akata Gradskog vijeća iz djelokruga Grada mogu davati građani, mjesni odbori i druge pravne osobe te gradska upravna tijela.

O prijedlogu odnosno inicijativi za donošenje određenog akta ili za rješavanje određenog pitanja Gradsko vijeće mora raspravljati ako taj prijedlog odnosno inicijativu potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u popis birača grad te podnositeljima dati odgovor najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka prijedloga odnosno inicijative.

1.a) Podnošenje prijedloga za donošenje odluke

odnosno drugog akta

Članak 70.

Prijedlog za donošenje odluke odnosno drugog akta u pravilu sadrži osnovne razloge zbog kojih treba donijeti odluku odnosno akt, pravni temelj za donošenje akta, ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti aktom te procjenu sredstava potrebnih za njegovo provođenje i način osiguranja tih sredstava, ukoliko odluka odnosno akt takove obveze proizvodi.

Predlagatelj je dužan uz prijedlog za donošenje odluke ili drugog akta podnijeti prijedlog odluke odnosno akta, u tekstu u kojem ga taj predlagatelj predlaže za donošenje, kao i obrazloženje tog prijedloga.

Predlagatelj može uz prijedlog za donošenje odluke odnosno drugog akta priložiti i drugu dokumentaciju koja je od značaja za razmatranje prijedloga. Ukoliko je zakonom ili drugim propisom propisano da se određeni prijedlog odluke ili drugog akta predstavničkom tijelu može podnijeti tek nakon provedbe propisanog posebnog postupka ili po pribavljanju određenih suglasnosti ili mišljenja odnosno po ispunjenju drugih propisanih uvjeta, ovlašteni predlagatelj dužan je uz prijedlog za donošenje odluke odnosno drugog akta priložiti i dokumentaciju kojom se dokazuje da je takav postupak proveden odnosno da prijedlog udovoljava propisanim uvjetima.

Članak 71.

Prijedlog za donošenje odluke odnosno drugog akta s prijedlogom odluke odnosno akta podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća.

Predlagatelj odluke ili drugog akta dužan je predsjednika Gradskog vijeća izvijestiti tko će na sjednicama radnih tijela i Gradskog vijeća davati dodatna obrazloženja i eventualna objašnjenja u ime predlagatelja.

Članak 72.

Ako prijedlog Odluke ili drugog akta nije podnijet u skladu s ovim Poslovnikom, predsjednik Gradskog vijeća zatražit će od predlagatelja da u roku od 15 dana podnijeti prijedlog uskladi s Poslovnikom.

Ukoliko predlagatelj ne uskladi prijedlog u roku određenom stavkom 1. ovog članka, smatrat će se da prijedlog nije ni podnijet.

Članak 73.

Predsjednik Gradskog vijeća uputit će prijedlog odluke odnosno drugog akta, koji mu je podnijet u skladu s ovim Poslovnikom, na razmatranje i očitovanje nadležnom radnom tijelu Gradskog vijeća (ako je takvo tijelo osnovano) te gradonačelniku, osim u slučaju kada su to radno tijelo ili gradonačelnik predlagatelji.

Kada razmotri prijedlog odluke, nadležno radno tijelo podnosi svoje izvješće Gradskom vijeću zajedno sa stavovima, prijedlozima i primjedbama iznesenima tijekom njegova razmatranja.

Izvješće o prijedlogu odluke iznosi radno tijelo usmeno na samoj sjednici Gradskog vijeća ili pismeno predsjedniku Gradskog vijeća koji ga dostavlja predlagatelju ako predlagatelj izričito traži pismeno izvješće radnog tijela.

Članak 74.

Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog za donošenje odluke odnosno drugog akta s prijedlogom odluke odnosno akta, koje je uredno podnio ovlašteni predlagatelj, uvrstiti u prijedlog dnevnog reda za sjednicu Gradskog vijeća najkasnije u roku od 45 dana od dana kad su mu dostavljeni, ako zakonom za pojedino pitanje odnosno prijedlog nije određen drugačiji rok.

Ukoliko je zbog neusklađenosti prijedloga s Poslovnikom bilo potrebno postupiti sukladno odredbi članka 72. st. 1. ovog Poslovnika, rok od 45 dana računa se od dana podnošenja urednog prijedloga odnosno prijedloga koji je usklađen s Poslovnikom.

Članak 75.

Rasprava o prijedlogu odluke u Gradskom vijeću obuhvaća uvodno obrazlaganje predlagatelja, raspravu o pojedinostima, raspravu o stajalištima radnih tijela, raspravu o podnijetim prijedlozima za izmjenu te odlučivanje o prijedlozima za izmjenu i donošenje odluka.

Članak 76.

Predlagatelj odluke, odnosno njegov predstavnik, može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.

Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ i tijekom rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnijetim prijedlozima za izmjenu i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Gradonačelnik može tražiti riječ tijekom rasprave o odluci i onda kad on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj nadležnog radnog tijela.

Članak 77.

Pošto se u Gradskom vijeću provede rasprava o prijedlogu, Gradsko vijeće prijedlog odluke odnosno drugog akta može prihvatiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagatelju na dopunu, izmjenu ili doradu.

Članak 78.

Ako Gradsko vijeće prijedlog odluke odnosno drugog akta ne prihvati, sadržajno isti prijedlog ne može se Gradskom vijeću podnijeti ponovno prije isteka roka od tri mjeseca, osim ako Gradsko vijeće ne odluči drugačije.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju kada Gradsko vijeće ne prihvati prijedlog promjene Statuta Grada, isti prijedlog ne može se ponovno podnijeti prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja rasprave o prijedlogu .

Članak 79.

Odredba članka 78. st. 1. ovog Poslovnika ne odnosi se na prijedloge akata o izboru, imenovanju odnosno razrješenju osoba na određene dužnosti.

1.b) Amandmani

Članak 80.

Svaki član Gradskog vijeća, klub vijećnika, radno tijelo Gradskog vijeća, gradonačelnik ili drugi ovlašteni predlagatelj mogu podnijeti prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta koji donosi Gradsko vijeće, u obliku amandmana.

Amandman mora biti obrazložen i takove naravi da se sa sigurnošću može utvrditi koji dio teksta prijedloga akta i na koji način se predlaže izmijeniti ili dopuniti.

Članak 81.

Amandmani se podnose predsjedniku Gradskog vijeća, u pravilu, u pismenom obliku i to najkasnije do početka rasprave o prijedlogu akta na koji se amandman odnosi.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, amandman se može podnijeti i usmeno na samoj sjednici te u tijeku rasprave o prijedlogu akta, uz uvjet da se u pismenom obliku preda predsjedniku Gradskog vijeća prije glasovanja o tom amandmanu.

Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave o prijedlogu akta.

Pismeno podnesene amandmane predsjednik Gradskog vijeća dostavlja predlagatelju akta i gradonačelniku, ako on nije predlagatelj radi očitovanja o njihovu prihvaćanju odnosno neprihvaćanju.

Članak 82.

O amandmanu koji je podnio predlagatelj akta kao ni o amandmanu s kojim se predlagatelj akta suglasio posebno se ne glasuje, nego takav amandman postaje sastavni dio prijedloga.

Ako je na prijedlog akta podneseno više amandmana, o njima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se amandman odnosi.

Ukoliko je na isti članak odnosno odredbu prijedloga akta podneseno više amandmana, o njima će se glasovati onim redom kako su podneseni.

Amandmani koje je Gradsko vijeće glasovanjem prihvatilo postaju sastavni dio prijedloga akta, i tek tada se prelazi na glasovanje o prijedlogu akta u cijelosti.

Članak 83.

Na prijedlog predlagatelja akta ili gradonačelnika, ako ono nije ujedno i predlagatelj, Gradsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi i nastavi na sljedećoj sjednici ili da se sjednica prekine dok predlagatelj akta ili gradonačelnik ne razmotri amandman i o njemu ne zauzme stav.

1. c) Javna rasprava

Članak 84.

Prijedlozi akata o kojim se prema zakonu, drugom propisu ili Statutu Grada mora provesti javna rasprava, podnose se Gradskom vijeću na odlučivanje tek po provedbi javne rasprave.

Članak 85.

Kada je obveza provođenja javne rasprave utvrđena zakonom, drugim propisom ili Statutom Grada, provodi se po postupku, na način i u rokovima utvrđenima tim aktima.

Članak 86.

Gradsko vijeće može odlučiti da na javnu raspravu, prije donošenja, uputi prijedlog odluke ili drugog akta i ako javna rasprava po zakonu nije obvezna, ukoliko ocijeni da se odlukom odnosno aktom uređuju odnosi za koje su građani posebno zainteresirani.

Javna rasprava u smislu odredbe stavka 1. ovog članka odredit će se samo ukoliko eventualna prethodna provedba javne rasprave ne bi onemogućila donošenje određene odluke ili drugog akta u roku koji je propisan zakonom.

Javna rasprava određena sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka može se provoditi u mjesnim odborima, u političkim strankama, zainteresiranim udrugama ili drugim pravnim osobama na području Grada, a o opsegu, razini i načinu provedbe javne rasprave odlučuje Gradsko vijeće.

Članak 87.

Javna rasprava u smislu članka 86. ovog Poslovnika održava se u roku koji ne može biti kraći od petnaest dana, niti duži od trideset dana.

Članak 88.

U slučaju provedbe javne rasprave čija je provedba određena sukladno članku 86. ovog Poslovnika, zaključkom o upućivanju prijedloga na javnu raspravu određuje se način upoznavanja građana, mjesnih odbora odnosno političkih stranaka, udruga ili drugih subjekata (ovisno o prihvaćenom obuhvatu rasprave) sa sadržajem prijedloga koji se upućuje na javnu raspravu, rokom rasprave i načinom davanja primjedaba i prijedloga.

Javnu raspravu određenu sukladno članku 86. ovog Poslovnika prati radno tijelo koje Gradsko vijeće za to odredi.

Radno tijelo iz st. 2. ovog članka dužno je raspraviti mišljenja, primjedbe i prijedloge koji su mu tijekom javne rasprave dostavljeni, zauzeti o njima stav te o tome izvijestiti predlagatelja odluke odnosno drugog akta i gradonačelnika (ako on nije predlagatelj) prije utvrđivanja konačnog prijedloga odluke odnosno akta. Izvješće o provedbi javne rasprave radno tijelo upućuje i Gradskom vijeću prije odlučivanja o konačnom prijedlogu odluke odnosno drugog akta.

2. Hitan postupak za donošenje akata

Članak 89.

Pojedini akti Gradskog vijeća mogu se iznimno donijeti po postupku drugačijem od redovitog postupka za donošenje akata, odnosno po hitnom postupku.

Po postupku iz stavka 1. ovog članka Gradsko vijeće akte donosi samo kad za to postoje opravdani razlozi, koje je predlagatelj dužan obrazložiti.

Opravdanim razlozima za donošenje akta po hitnom postupku smatraju se osobito interesi obrane, razlozi u vezi s elementarnim nepogodama odnosno slučajevi kad bi nedonošenje takovog akta moglo dovesti do nepopravljivih štetnih posljedica ili poremećaja u određenoj djelatnosti iz djelokruga Grada.

Članak 90.

Prijedlog da se određeni akt donese po hitnom postupku podnosi se, s prijedlogom akta i obrazloženjem, predsjedniku Gradskog vijeća najkasnije do početka utvrđivanja dnevnog reda na sjednici.

Članak 91.

Ako gradonačelnik nije predlagatelj akta, predsjednik Gradskog vijeća zatražit će mišljenje gradonačelnika o podnijetom prijedlogu.

Članak 92.

U slučaju podnošenja prijedloga za donošenje akta po hitnom postupku najprije se glasuje o opravdanosti razloga za hitan postupak.

Ovo glasovanje provodi se kod utvrđivanja dnevnog reda.

Ukoliko Gradsko vijeće razloge za hitan postupak glasovanjem utvrdi opravdanim, tek tada se glasuje o uvrštavanju prijedloga akta u dnevni red.

Članak 93.

Na prijedlog odluke ili drugog akta koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi prijedlozi za izmjenu ili dopunu (amandmani) na način i po postupku, koji je ovim Poslovnikom propisan za podnošenje amandmana kod donošenja akta u redovitom postupku.

3. Objava akata Gradskog vijeća, ispravak i postupak autentičnog

odnosno vjerodostojnog tumačenja akata

Članak 94.

Izvornici akata Gradskog vijeća, potpisani od strane predsjednika Gradskog vijeća (odnosno, u slučajevima predviđenim ovim Poslovnikom, od strane predsjedatelja ili potpredsjednika Gradskog vijeća) i ovjereni pečatom Gradskog vijeća trajno se čuvaju u nadležnoj gradskoj službi.

Izvornikom akta smatra se onaj tekst koji je prihvaćen na sjednici Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.

Članak 95.

Akti Gradskog vijeća, za koje je zakonom, Statutom Grada ili samim aktom propisana obveza objavljivanja, objavljuju se u službenom glasilu Grada ili, ako Grad nema svoje službeno glasilo, u službenom glasilu Varaždinske županije, a uz to se mogu objaviti i na oglasnoj ploči u sjedištu Grada te na drugi pogodan način, kojim se osigurava dostupnost sadržaja akta građanima.

Opći akti koje donosi Gradsko vijeće obavezno se objavljuju u službenom glasilu Grada, odnosno, ako Grad nema svoje službeno glasilo, u službenom glasilu Varaždinske županije.

Članak 96.

Ispravak pogrešaka u objavljenom tekstu odluke ili drugog akta, utvrđenih na temelju usporedbe s izvornikom, daje tajnik Gradskog vijeća.

Članak 97.

Prijedlog za davanje autentičnog odnosno vjerodostojnog tumačenja odluke ili drugog akta Gradskog vijeća mogu dati ovlašteni predlagatelji odluka odnosno drugih akata u smislu ovog Poslovnika te tijela državne uprave i druga državna tijela kada je to utvrđeno zakonom.

Inicijativu za davanje autentičnog odnosno vjerodostojnog tumačenja akata Gradskog vijeća mogu dati građani i pravne osobe, koji za to imaju interes.

Prijedlog za davanje autentičnog odnosno vjerodostojnog tumačenja odluke ili drugog akta Gradskog vijeća podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća, a mora sadržavati naziv odluke ili akta čije se tumačenje traži, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.

Predsjednik Gradskog vijeća uputit će prijedlog iz stavka 3. ovog članka Odboru za statut i poslovnik, matičnom radnom tijelu u čiji djelokrug spada akt za koji se tumačenje traži i gradonačelniku ako on nije podnositelj prijedloga, radi ocjene osnovanosti prijedloga.

Odbor za statut i poslovnik, pošto pribavi mišljenja ostalih tijela iz stavka 4. ovog članka, ocjenjuje da li je prijedlog za davanje autentičnog odnosno vjerodostojnog tumačenja osnovan.

Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Odbor za statut i poslovnik utvrdit će prijedlog teksta autentičnog odnosno vjerodostojnog tumačenja odluke odnosno drugog akta te ga dostaviti Gradskom vijeću.

Ako ocijeni da prijedlog nije osnovan, Odbor za statut i poslovnik izvijestit će o tome Gradsko vijeće, koje povodom izvješća Odbora donosi odgovarajuću odluku.

Autentično odnosno vjerodostojno tumačenje odluke odnosno drugog akta koje Gradsko vijeće prihvati objavljuje se na način na koji je objavljen akt čije se tumačenje daje te se dostavlja podnositelju prijedloga za davanje autentičnog odnosno vjerodostojnog tumačenja.

X. POSLOVNI RED NA SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

1.) Sazivanje sjednice

Članak 98.

Sjednicu Gradskog vijeća saziva, u skladu sa zakonom, Statutom Grada i ovim Poslovnikom, predsjednik Gradskog vijeća .

Predsjednik Gradskog vijeća sjednice Gradskog vijeća saziva po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Predsjednik Gradskog vijeća dužan je sazvati sjednicu Gradskog vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine svih članova Gradskog vijeća, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 3. ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik, u daljnjem roku od 15 dana.

Članak 99.

U postupku pripreme saziva sjednice Gradskog vijeća predsjednik Gradskog vijeća surađuje s gradonačelnikom, tajnikom Gradskog vijeća, te s predsjednicima radnih tijela Gradskog vijeća.

U istom postupku predsjednik Gradskog vijeća može sazvati koordinaciju koju čine predsjednik i potpredsjednici Gradskog vijeća, gradonačelnik i njegovi zamjenici, predsjednici klubova vijećnika i tajnik Gradskog vijeća.

Članak 100.

Poziv za sjednicu zajedno s materijalima koji se odnose na predložene točke dnevnog reda dostavlja se članovima Gradskog vijeća najmanje pet dana prije dana određenog za održavanje sjednice, a ako postoje opravdani razlozi, koji se pred Gradskim vijećem moraju obrazložiti, taj rok može biti i kraći.

Uz poziv za sjednicu članovima Gradskog vijeća se dostavlja i izvadak iz zapisnika s prethodne sjednice.

Izvadak iz zapisnika obvezatno sadrži podatke o vremenu i mjestu održavanja sjednice, nazočnim i odsutnim članovima Gradskog vijeća, dnevni red sjednice, popis sudionika u raspravi te podatke o odlukama, zaključcima i drugim aktima koje je Gradsko vijeće po pojedinim točkama dnevnog reda donijelo.

Poziv za sjednicu Gradskog vijeća, osim članovima, dostavlja se gradonačelniku i njegovim zamjenicima, tajniku Gradskog vijeća, pročelnicima upravnih odjela, sredstvima javnog priopćavanja (osim u slučajevima isključenja javnosti u skladu s ovim Poslovnikom), a po potrebi gostima koje ovisno o vrsti i karakteru materijala za sjednicu odredi predsjednik Gradskog vijeća.

Članak 101.

Odredbe članka 100. ovog Poslovnika ne primjenjuju se u slučaju saziva konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća, koju u skladu s ovlastima saziva osoba određena zakonom ili drugim aktom.

Članak 102.

Sjednice Gradskog vijeća su javne.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako za to postoje opravdani razlozi, sjednica ili dio sjednice Gradskog vijeća može se održati i bez prisutnosti javnosti.

Opravdanim razlozima u smislu ovog stavka smatrat će se osobito interesi obrane, zaštite nepovredivih osobnih podataka građana (posebice djece i maloljetnih osoba) i slično.

O sazivu sjednice Gradskog vijeća bez nazočnosti javnosti u slučajevima iz stavka 2. ovog članka odlučuje predsjednik Gradskog vijeća, koji je na početku sjednice dužan pred Gradskim vijećem obrazložiti razloge za takav postupak. Ukoliko ne uvaži razloge koje iznese predsjednik, Gradsko vijeće može odlučiti da se sjednica održi javno.

Ukoliko se javnost isključuje samo za dio sjednice odnosno za vrijeme razmatranja određenih točaka dnevnog reda, odluku o tome donosi Gradsko vijeće na prijedlog svog predsjednika, gradonačelnika, radnog tijela Gradskog vijeća ili člana Gradskog vijeća.

U slučaju donošenja odluke iz prethodnog stavka, predsjednik Gradskog vijeća će, prije nego što se prijeđe na razmatranje pitanja za koje je javnost isključena, pozvati osobe čija nazočnost na sjednici nije nužna, da napuste dvoranu odnosno mjesto održavanja sjednice.

2.) Dnevni red

Članak 103.

Dnevni red se utvrđuje na početku sjednice Gradskog vijeća.

Predsjednik Gradskog vijeća dužan je u roku utvrđenom ovim Poslovnikom uvrstiti u prijedlog dnevnog reda sjednice sve prijedloge koje su podnijeli ovlašteni predlagatelji i koji su podneseni u skladu s ovim Poslovnikom.

Ovlašteni predlagatelj može prijedlog za stavljanje određene točke na dnevni red podnijeti i na samoj sjednici, osim ako se radi o prijedlogu za koji je zakonom ili ovim Poslovnikom propisan rok za podnošenje takvog prijedloga i glasovanje o njemu. Ukoliko se prijedlogom predlaže donošenje odluke ili drugog akta, kod odlučivanja o prijedlogu za stavljanje te točke na dnevni red primijenit će se odredbe ovog Poslovnika kojima je regulirano donošenje akata po hitnom postupku.

Svaki član Gradskog vijeća, radno tijelo Gradskog vijeća, klub vijećnika Gradskog vijeća i gradonačelnik mogu, uz odgovarajuće obrazloženje, na sjednici Gradskog vijeća predložiti da se određena točka skine s dnevnog reda.

Kod glasovanja o prijedlogu dnevnog reda najprije se glasuje o prijedlozima za izmjenu ili dopunu, i to za svaki prijedlog posebno, pa tek zatim o prijedlogu dnevnog reda u cijelosti.

Prijedlozi za izmjenu ili dopunu koje je Gradsko vijeće glasovanjem prihvatilo postaju sastavnim dijelom prijedloga dnevnog reda o kojem se glasuje u cijelosti.

O prijedlozima za izmjenu ili dopunu, kao i o prijedlogu dnevnog reda u cijelosti, glasuje se tako da se članovi Gradskog vijeća izjašnjavaju da li su "za" ili "protiv" prijedloga. Prijedlog je prihvaćen ako je za taj prijedlog glasovala većina nazočnih članova Gradskog vijeća, uz uvjet da je nazočna većina svih članova Gradskog vijeća.

3.) Predsjedavanje i sudjelovanje u radu

Članak 104.

Sjednicom predsjedava predsjednik Gradskog vijeća.

Predsjednika Gradskog vijeća u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti te u slučaju iz članka 45. st. 5. ovog Poslovnika, zamjenjuje potpredsjednik kojeg on odredi.

Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća nije odredio koji će ga potpredsjednik za vrijeme odsutnosti ili spriječenosti zamjenjivati, postupa se sukladno članku 45. stavku 6. ovog Poslovnika.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti i predsjednika i oba potpredsjednika Gradskog vijeća, kao i u slučaju ako isti odbiju bez opravdanih razloga obavljati svoje dužnosti, a nakon što postojanje tih okolnosti utvrdi Odbor za izbor i imenovanja, predsjedanje sjednicom preuzima dobno najstariji od nazočnih članova Gradskog vijeća kao predsjedatelj.

Članak 105.

Svaki član Gradskog vijeća ima pravo sudjelovati u radu Gradskog vijeća i odlučivanju na sjednici Gradskog vijeća.

Bez prava odlučivanja u radu sjednice mogu sudjelovati gradonačelnik i njegovi zamjenici, tajnik Gradskog vijeća i pročelnici upravnih odjela odnosno voditelji odsjeka te predstavnici predlagatelja materijala koji se nalazi na dnevnom redu.

Sjednici mogu biti nazočni i građani i predstavnici zainteresiranih pravnih osoba, u skladu s prostornim prilikama i mogućnostima, osim u slučajevima kad je javnost u skladu s ovim Poslovnikom isključena.

Ako za pojedinu sjednicu Gradskog vijeća postoji veći interes javnosti, građani i predstavnici pravnih osoba koji žele biti nazočni sjednici Gradskog vijeća dužni su o tome najmanje dva dana prije održavanja sjednice obavijestiti predsjednika Gradskog vijeća, a ukoliko nema većeg interesa, mogu predsjednika Gradskog vijeća obavijestiti neposredno prije sjednice. U slučaju da broj prijavljenih građana i predstavnika pravnih osoba premašuje prostorne prilike i mogućnosti, osobe koje mogu biti nazočne sjednici odredit će se prema redoslijedu prijave predsjedniku Gradskog vijeća.

Gosti i druge osobe nazočne na sjednici izvan kruga osoba iz stavka 2. ovog članka mogu se obratiti Gradskom vijeću i govoriti na sjednici samo na temelju posebnog odobrenja predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 106.

Gradonačelnik, njegovi zamjenici i pročelnici upravnih odjela, odnosno voditelji odsjeka dužni su se odazvati pozivu na sjednicu te Gradskom vijeću davati potrebna obrazloženja u svezi s materijalima iz djelokruga rada odjela, kao i odgovarati na vijećnička pitanja.

4.) Održavanje reda na sjednici Gradskog vijeća

Članak 107.

Red na sjednici održava predsjednik Gradskog vijeća.

Za povredu reda na sjednici predsjednik Gradskog vijeća može izreći disciplinske mjere: opomenu, oduzimanje riječi i udaljenje sa sjednice.

Povredom reda smatraju se osobito slijedeći slučajevi:

- ako član Gradskog vijeća govori a nije dobio riječ od predsjednika Gradskog vijeća,

- ako član Gradskog vijeća svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika koji je dobio riječ,

- ako se član Gradskog vijeća u svom govoru ne drži dnevnog reda ili predmeta o kojem se raspravlja,

- ako se član Gradskog vijeća javi za riječ da bi upozorio na povredu Poslovnika, povredu dnevnog reda ili radi ispravka netočnog navoda, a započne govoriti o temi izvan tih razloga,

- ako član Gradskog vijeća u svom izlaganju omalovažava ili vrijeđa druge vijećnike ili ostale sudionike u radu Gradskog vijeća,

- ako član Gradskog vijeća svojim ponašanjem odstupa od općih pravila ponašanja u Gradskom vijeću ili na drugi način remeti red na sjednici.

Opomena se vijećniku u pravilu izriče za prvi prekršaj poslovnog reda, a mjera oduzimanja riječi za ponovljeni prekršaj poslovnog reda u okviru iste točke dnevnog reda, ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Članak 108.

Članu Gradskog vijeća se izriče stegovna mjera udaljenja sa sjednice Gradskog vijeća kada svojim ponašanjem toliko naruši red i prekrši odredbe ovog Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Stegovna mjera udaljenja sa sjednice može se izreći za vrijeme trajanja rasprave i odlučivanja o jednoj ili više točaka dnevnog reda ili za čitavo vrijeme trajanja sjednice, odnosno za dan kada mu je izrečena navedena stegovna mjera.

Stegovnu mjeru iz stavka 1. ovog članka izriče predsjednik Gradskog vijeća, a stupa na snagu odmah nakon njezina izricanja na sjednici Gradskog vijeća.

Član Gradskog vijeća kojem je izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice, dužan je odmah napustiti sjednicu Gradskog vijeća, a ako to ne učini, predsjednik Gradskog vijeća prekinut će sjednicu i zatražiti intervenciju nadležnih službi ili tijela.

Predsjednik Gradskog vijeća može zatražiti od nadležnih službi ili tijela da članu Gradskog vijeća kojem je izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice onemoguće ulazak u dvoranu dok traje stegovna mjera.

Članak 109.

Osim člana Gradskog vijeća koji može biti udaljen sa sjednice u skladu s člankom 108. ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća ima pravo iz dvorane odnosno s mjesta na kojem se održava sjednica udaljiti svaku osobu koja remeti red na sjednici,

Ukoliko predsjednik ne može održati red na sjednici redovitim mjerama, odredit će prekid sjednice.

5.) Otvaranje i tijek sjednice Gradskog vijeća

Članak 110.

Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Gradskog vijeća potrebna je nazočnost većine članova Gradskog vijeća.

Nazočnost članova Gradskog vijeća utvrđuje se brojanjem ili prozivanjem vijećnika.

Nazočnost članova Gradskog vijeća mora se utvrditi:

- na početku sjednice,

- kada predsjednik Gradskog vijeća tijekom sjednice ocijeni da nije nazočan

dovoljan broj članova Gradskog vijeća,

- kad to zatraži najmanje 1/3 članova Gradskog vijeća.

Kad predsjednik Gradskog vijeća na početku sjednice utvrdi da je na sjednici nazočan potreban broj članova Gradskog vijeća, otvara sjednicu.

Ako predsjednik Gradskog vijeća na početku sjednice utvrdi da nije nazočan potreban broj članova Gradskog vijeća, odgađa sjednicu za određeno vrijeme odnosno dan i sat.

Sjednicu će predsjednik Gradskog vijeća prekinuti i odgoditi i ako se za njenog trajanja utvrdi da više nije nazočan potreban broj članova Gradskog vijeća.

O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju i odsutni članovi Gradskog vijeća.

Članak 111.

Zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih razloga predsjednik Gradskog vijeća može odlučiti da se sjednica prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat, o čemu se pismeno izvješćuju samo odsutni članovi Gradskog vijeća.

Članak 112.

Nakon utvrđivanja dnevnog reda, a prije prelaska na raspravljanje o prvoj točki, u pravilu se određuje vrijeme za “aktualni sat”, tj. za postavljanje usmenih i pismenih pitanja članova Gradskog vijeća i davanja odgovora na iste, a u skladu s čl. 32. - 38. ovog Poslovnika.

“Aktualni sat” u pravilu traje jedan sat.

U tijeku sjednice Gradsko vijeće može odlučiti da se redoslijed razmatranja pojedinih točaka izmijeni.

Članak 113.

Na sjednici Gradskog vijeća, u pravilu, odmah nakon “aktualnog sata”, usvaja se izvadak iz zapisnika s prethodne sjednice.

Član Gradskog vijeća ima pravo podnijeti primjedbe na izvadak iz zapisnika s prethodne sjednice. Primjedba mora sadržavati točnu naznaku teksta čije se brisanje, uvrštavanje ili izmjena traže te točnu formulaciju teksta koji se umjesto postojećeg teksta predlaže unijeti u izvadak iz zapisnika. Primjedbom se ne može tražiti izmjena sadržaja odluka i drugih akata, koje je Gradsko vijeće glasovanjem prihvatilo i koji čine sastavni dio izvatka iz zapisnika.

O osnovanosti podnesenih primjedaba na izvadak iz zapisnika Gradsko vijeće odlučuje u pravilu bez rasprave.

Ako Gradsko vijeće primjedbu glasovanjem prihvati, u izvadak iz zapisnika će se unijeti odgovarajuće izmjene.

Izvadak iz zapisnika na koji nije bilo primjedaba, kao i izvadak iz zapisnika koji je izmijenjen u skladu s prihvaćenim primjedbama, smatra se verificiranim odnosno usvojenim.

Članak 114.

Na početku rasprave o svakom pitanju koje se nalazi na dnevnom redu predlagatelj može dati dopunsko usmeno obrazloženje.

Nakon dopunskog usmenog obrazloženja predlagatelja iznose se stavovi radnih tijela Gradskog vijeća, ukoliko su radna tijela stavove o određenom pitanju zauzela.

Članak 115.

Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku Gradskog vijeća prije rasprave i u tijeku rasprave do njezinog zaključenja.

Sudionik u raspravi koji se prvi put javlja za riječ u okviru pojedine točke dnevnog reda može govoriti najduže deset minuta, a predsjednici klubova vijećnika najduže petnaest minuta.

Sudionik koji se po istoj točki dnevnog reda javlja za riječ drugi put, može govoriti najduže 5 minuta.

Ukoliko je za raspravu prijavljen veliki broj sudionika, Gradsko vijeće na prijedlog predsjednika Gradskog vijeća može odlučiti da se vrijeme utvrđeno stavkom 2. ovog članka skrati.

Sudionici u raspravi govore onim redom kojim su se prijavili.

Predsjednik Gradskog vijeća može dopustiti da predstavnik predlagatelja, odnosno gradonačelnik ili izvjestitelj radnog tijela, ukoliko oni istodobno nisu i predlagatelji, govori u svakom trenutku rasprave.

Članu Gradskog vijeća koji želi govoriti o povredi ovog Poslovnika, o povredi utvrđenog dnevnog reda ili ispraviti netočan navod koji je u raspravi iznesen daje se riječ čim završi govor koji je povod javljanju. Govor člana Gradskog vijeća o povredi Poslovnika, povredi dnevnog reda ili radi ispravka netočnog navoda može trajati najduže dvije minute i mora biti ograničen na razloge zbog kojih je riječ tražena.

Članak 116.

Predsjednik Gradskog vijeća upozorit će člana Gradskog vijeća ili drugog sudionika koji se u raspravi ne pridržava dnevnog reda ili odstupa od teme o kojoj se raspravlja, a može mu i izreći disciplinske mjere predviđene ovim Poslovnikom.

Članak 117.

O pojedinoj točki dnevnog reda raspravlja se sve dok ima prijavljenih govornika, a nakon toga predsjednik Gradskog vijeća zaključuje raspravu.

Članak 118.

Kada, u slučajevima utvrđenim ovim Poslovnikom, sjednici Gradskog vijeća predsjedava potpredsjednik Gradskog vijeća odnosno predsjedatelj, oni u pogledu vođenja sjednice i održavanja poslovnog reda imaju sva prava i ovlasti, koje su ovim Poslovnikom predviđene za predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 119.

Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu Gradsko vijeće nije odlučilo. O povučenom prijedlogu prestaje rasprava, a isti prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.

Članak 120.

Klub vijećnika u Gradskom vijeću ima pravo tijekom rasprave o prijedlogu odluke ili drugog akta zatražiti stanku radi konzultacija.

Pravo iz stavka 1. ovog članka Klub vijećnika može koristiti jedanput u okviru iste točke dnevnog reda, a stanka može trajati najduže 15 minuta.

Predsjednik Gradskog vijeća dužan je udovoljiti zahtjevu Kluba vijećnika postavljenom sukladno odredbama ovog članka Poslovnika.

Stanke na sjednicama Gradskog vijeća do 15 minuta može odrediti i predsjednik Gradskog vijeća radi konzultacija sa predlagateljima ili klubovima vijećnika i drugih opravdanih razloga.

6.) Odlučivanje

Članak 121.

Gradsko vijeće o svakom prijedlogu odlučuje nakon rasprave, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Članak 122.

Gradsko vijeće o prijedlozima akata odlučuje javnim glasovanjem, natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova Gradskog vijeća, uz uvjet da je na sjednici nazočna većina članova Gradskog vijeća, osim u slučajevima kada je za donošenje određene odluke odnosno akta zakonom, Statutom Grada ili ovim Poslovnikom propisana većina glasova svih vijećnika ili druga kvalificirana većina.

U javnom glasovanju članovi Gradskog vijeća glasuju dizanjem ruku ili poimenično po prozivci.

Kada se glasuje dizanjem ruku, predsjednik prvo poziva članove Gradskog vijeća da se izjasne tko je "za" prijedlog, a zatim tko je "protiv" prijedloga te tko je "suzdržan".

Poimenično se glasuje ako tako odluči Gradsko vijeće na prijedlog predsjednika ili najmanje jedne trećine ukupnog broja članova Gradskog vijeća. O poimeničnom glasovanju uvijek se glasuje dizanjem ruku.

Poimenično se glasuje tako da se svaki prozvani član Gradskog vijeća izjašnjava da li je "za" prijedlog, "protiv" prijedloga ili "suzdržan".

Ukoliko Gradsko vijeće odluči da se glasovanje obavi tajno, na postupak glasovanja odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika kojima je reguliran postupak tajnog glasovanja kod izbora predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, uz uvažavanje potrebne većine glasova koja je za određenu vrstu odluke propisana.

O prijedlogu dnevnog reda, prijedlozima za izmjenu ili dopunu dnevnog reda te o amandmanima podnesenim na prijedlog akta uvijek se glasuje javno.

7.) Zapisnik

Članak 123.

O radu na sjednici Gradskog vijeća vodi se zapisnik .

Kada se na Gradskom vijeću raspravlja o materijalu povjerljive naravi odnosno kada je s dijela sjednice isključena javnost, vodi se odvojeni zapisnik.

Članak 124.

Zapisnik sadrži podatke o vremenu i mjestu održavanja sjednice, ime i prezime predsjednika odnosno druge osobe koja u skladu s Poslovnikom predsjeda sjednici, imena i prezimena nazočnih članova Gradskog vijeća, imena i prezimena odsutnih članova Gradskog vijeća s posebnom naznakom za one koji su svoj nedolazak najavili, imena i prezimena ostalih sudionika na sjednici, dnevni red, imena i prezimena govornika sa sažetim prikazom njihovih izlaganja, rezultate glasovanja o pojedinim pitanjima te nazive svih odluka odnosno drugih akata koje je Gradsko vijeće donijelo.

Sastavni dio zapisnika su i izglasani tekstovi odluka i drugih akata koje je donijelo Gradsko vijeće.

Zapisnik se trajno čuva u nadležnoj gradskoj službi, a pravo uvida u zapisnik ima svaki član Gradskog vijeća i gradonačelnik i njegovi zamjenici.

Članak 125.

Sjednice Gradskog vijeća tonski se snimaju.

Tonski zapisi čuvaju se najduže sedam dana od prihvaćanja izvatka iz zapisnika na sjednici Gradskog vijeća.

Članak 126.

Na prijedlog predsjednika Gradskog vijeća, gradonačelnika ili najmanje jedne trećine svih vijećnika, Gradsko vijeće može odlučiti da se rad Gradskog vijeća u određenoj kalendarskoj godini programira putem Programa rada Gradskog vijeća za tu godinu.

U slučaju donošenja odluke iz stavka 1. ovog članka, Program rada Gradskog vijeća donosi se krajem kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu, po postupku propisanom za donošenje odluka i drugih akata Gradskog vijeća.

Nacrt prijedloga Programa rada Gradskog vijeća izrađuju upravni odjeli i službe Grada u suradnji s radnim tijelima Gradskog vijeća i gradonačelnikom, a prijedlog programa utvrđuje i Gradskom vijeću podnosi tajnik Gradskog vijeća.

Članak 127.

Program rada Gradskog vijeća obvezatno sadrži popis tema o kojima će Gradsko vijeće u okviru samoupravnog djelokruga Grada u određenoj godini raspravljati, odnosno akata o kojima će Gradsko vijeće odlučivati, nositelje pripreme pojedinih materijala i naznaku ostalih sudionika u pripremi, te rokove izvršenja.

Članak 128.

Predsjednik Gradskog vijeća u suradnji s gradonačelnikom i tajnikom Gradskog vijeća prati izvršavanje Programa rada Gradskog vijeća te poduzima mjere potrebne za njegovo provođenje.

Članak 129.

Rad Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela je javan.

Javnost rada ostvaruje se:

- javnim održavanjem sjednica,

- izvješćivanjem i napisima u tisku te drugim sredstvima javnog priopćavanja,

- javnim prijenosom sjednica putem elektroničkih medija, ako za to postoje uvjeti,

- objavljivanjem općih akata i drugih dokumenata na način propisan Statutom

Grada, ovim Poslovnikom odnosno posebnom odlukom Gradskog vijeća.

Javnost se sa sjednica Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela može isključiti samo iznimno, u slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima, Statutom Grada ili ovim Poslovnikom.

Članak 130.

Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o radu Gradskog vijeća i radnih tijela Gradskog vijeća mogu se davati službene izjave i priopćenja, te održavati konferencije za novinare.

Službene izjave i priopćenja o radu Gradskog vijeća daje, a konferenciju za novinare saziva predsjednik Gradskog vijeća odnosno potpredsjednik Gradskog vijeća koji sukladno odredbama ovog Poslovnika zamjenjuje predsjednika u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.

Službene izjave i priopćenja o radu radnog tijela Gradskog vijeća daje predsjednik radnog tijela.

Članak 131.

Ovaj Poslovnik može se izmijeniti odnosno dopuniti po postupku koji je ovim Poslovnikom propisan za donošenje akata Gradskog vijeća.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Poslovnika mogu podnijeti Odbor za statut i poslovnik ili najmanje jedna trećina svih vijećnika.

Za prihvaćanje prijedloga izmjena i dopuna Poslovnika odnosno za donošenje novog Poslovnika potrebna je većina glasova svih članova Gradskog vijeća.

Članak 132.

Svi pojmovi koji se u ovom Poslovniku koriste za osobe, a navedeni su u muškom rodu (član, predsjednik, potpredsjednik, gradonačelnik, zamjenik i sl.) neutralni su i odnose se na oba spola.

Članak 133.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Ivanca ( "Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 09/02, 15/06).

Članak 134.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom vjesniku Varaždinske županije.